Izložba “Likovni vremeplov kroz 120 godina Umjetničkog paviljona”, otvorena u petak navečer u Umjetničkom paviljonu, prvi je događaj kojim taj izložbeni prostor visoko vrednovan i prepoznatljiv na kulturnoj karti hrvatske metropole, proslavlja svoj 120. rođendan.

Umjetnički paviljon prvi je biser u niski bogate zagrebačke umjetničke baštine koji se ‘otvara’ onima koji u naš grad dolaze vlakom, a za mnoge je njegove posjetitelje nezaobilazan spomenik u šetnji gradom rekla je, otvarajući izložbu, zamjenica zagrebačkoga gradonačelnika Jelena Pavičić Vukičević.

Podsjetila je da, po arhitektonskoj kompoziciji s dominantnom kupolom i po svojoj namjeni, Umjetnički paviljon predstavlja jedinstveni objekt u Hrvatskoj zaštićen kao spomenik prve vrste. I dok je, dodala je, uglavnom poznata činjenica da su autori njegova nacrta Ferdinand Fellner i Hermann Helmer, rijetki znaju da je Umjetnički paviljon jedan od prvih montažnih objekata u Europi, te da su ga kao takvoga zapravo projektirala dvojica mađarskih arhitekata, Floris Korb i Kálmán Giergl, a Fellner i Helmer napravili su neke manje preinake.

“Zagreb je nestrpljivo očekivao Umjetnički paviljon i pridavao veliku važnost njegovoj ljepoti, reprezentativnosti i namjeni, odnosno prostoru za umjetničke izložbe kakvoga do tada nije bilo u Zagrebu, a rasle su potrebe sa sve življim djelovanjem zagrebačkih slikara posebno po dolasku Vlahe Bukovca u Zagreb 1894.”, napomenula je Pavičić Vukičević.

Istaknula je kako danas nastavljamo svjedočiti intenzivnoj izlagačkoj aktivnosti Umejtničkoga paviljona, a pri tomu smo jednako sretni i kada se izlažu djela hrvatskih i stranih umjetnika. Smatra kako je večerašnja izložba dobra prigoda da se prisjetimo davne 1898. i inicijative skupine hrvatskih slikara i kipara na čelu s Vlahom Bukovcem i Robertom Frangešom Mihanovićem kada je otvorena izložba Hrvatskoga salona, a time i inaugurirana djelatnost zagrebačkoga Umjetničkog paviljona koja traje sve do danas.

Izložba kao likovni vremeplov u “trostrukoj simbolici” brojke 120

Ravnateljica Umjetničkoga paviljona Jasminka Poklečki Stošić izrazila je zadovoljstvo što ovom izložbom počinje i obilježavanje 120 godina djelovanja i postojanja tog izložbenog prostora. Objasnila je kako se izložbom željelo pokazati što se to likovno dešavalo u Umjetničkom paviljonu tijekom 120 godina, te da je u tome kontekstu bilo prilično zahtjevno oblikovati ovu izložbu jer su podatci službe dokumentacije Umjetničkoga paviljona vrlo impresivni.

Istaknula je kako je riječ o približno 800 izložaba održanih u ‘prvih’ 120 godina Umjetničkoga paviljona na kojima je izlagalo između sedam tisuća do osam tisuća umjetnika, a bilo je izloženo više od deset tisuća umjetničkih radova.

Poklečki Stošić podsjetila je kako je ta teška zadaća bila povjerena autoru izložbe akademiku Tonku Maroeviću, koji je skoro šest desetljeća na razne načine vezan uz Umjetnički paviljon.

Govoreći o autorovoj koncepciji, ravanteljica je istaknula kako je Maroević zamislio i koncipirao izložbu tako da je odabrao 120 umjetnika koji su tijekom 120 godina u Umjetničkom paviljonu održali samostalne ili retrospektivne izložbe. Među 120 umjetnika, stotinu je slikara i 20 kipara, a svaki umjetnik na izložbi  zastupljen je s po jednim djelom.

Tako se, objasnila je,”zapravo dobiva simbolika – 120 godina, 120 umjetnika, 120 djela”. Dodala je kako je Umjetnički paviljon želio na ostvarenju i ove izložbe surađivati s Modernom galerijom u Zagrebu koja je “zlatni rudnik hrvatske umjetnosti” i to tako da Moderna galerija bude suorganizator izložbe. Na toj suradnji zahvalila je ravnateljici Moderne galeriji Biserki Rauter Plančić te kustosici Moderne galerije Ladi Bošnjak Velagić.

Poklečki Stošić najavila je kako bi do kraja godine trebao biti objavljen i katalog izložbe.

Među brojnim uzvanicima bili su predsjednik Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti (HAZU) akademik Zvonko Kusić, izaslanik hrvatske Vlade državni tajnik u Ministarstvu kulture Ivica Poljičak te nekoliko veleposlanika akreditiranih u Republici Hrvatskoj.

Izložbu koja daje presjek svih slojeva, faza, morfoloških oscilacija, tehnika, tendencija i disciplina koje su obilježile hrvatsku umjetnost, od Bukovca i Medovića, preko Račića i Kraljevića, Babića i Meštrovića, Vidovića i Joba, pa do Šuteja i Murtića, Naste Rojc i Nives Kavurić-Kurtović, te niza mlađih i suvremenih, živućih umjetnika, svi zainteresirani mogu razgledati do 4. ožujka.

Komentiraj

FOTO:PIXSELL/Igor Kralj
PODIJELI
Djelatnost je Hine prikup­lja­nje i razaši­lja­nje što potpunijih či­njeničnih i objektivnih novinsko-agencijskih informacija o zbi­va­njima u Republici Hrvatskoj i svijetu za potrebe medija i drugih sudionika društvenoga, političkoga, kulturnog i gospodarskog života.