Sunce oštećuje našu kožu i nakon što se prestanemo izlagati njegovim zrakama, a rizik od razvoja raka povećan je satima nakon što se sklonimo u hladovinu, pokazalo je nedavno istraživanje.

Znanstvenici s američkog Yalea otkrili su da je za uzrok oštećenja koja nastaju na koži zapravo pigment melanin za koji se vjeruje da štiti kožu od negativnih utjecaja sunčeva zračenja.

Američki stručnjaci smatraju da bi rezultati istraživanja mogli pomoći u pronalasku učinkovitijih krema za sunčanje, koje će spriječiti dodatna oštećenja, prenosi BBC.

I britanski stručnjaci smatraju da otkriće ide u prilog dosada poznatim savjetima o zaštiti kože prilikom izlaganja suncu. Naime, kada ultraljubičaste zrake oštete staničnu DNK to dovodi do mutacije stanične nukleinske kiseline.

U površinskom sloju kože, epidermisu, specijalizirane stanice melanociti proizvode smeđi pigment melanin koji se u formi granula premješta na površinu kože i ovisno o količini i raspodjeli diktira njezinu boju. Melanin se proizvodi iz aminokiseline tirozina pod djelovanjem enzima, a njegova osnovna uloga je zaštita kože i cijelog organizma od štetnog djelovanja sunčeva zračenja.

Zaključak stručnjaka

Znanstvenici dosad nisu znali što se događa s energijom koju apsorbira melanin. Sada su stručnjaci s Yalea ustanovili da melanin koji je apsorbirao veliku količinu energije potiče niz dodatnih kemijskih reakcija. Svojevrstan koktel superoksida i peroksinitrita kulminira u raspadu visoko energetske molekule, koja pritom oslobađa energiju, objasnio je voditelj istraživanja prof. Douglas Brash.

“Nešto slično se događa kod krijesnica koje koriste energiju za proizvodnju svjetlosti i pritom sjaje, osim što se u ovom slučaju energija prenosi na DNK”. Laboratorijski testovi pokazali su da do oštećenja na koži dolazi četiri sata nakon prestanka izravnog izlaganja ultraljubičastim zrakama, objasnio je prof Brash te upozorio da “do oštećenja DNK ne dolazi na plaži, već u automobilu na putu prema kući”.

Grupa znanstvenika, čiji su rezultati objavljeni u stručnome časopisu Science, nada se da će uspjeti napraviti učinkovitije zaštitno sredstvo u kojemu će se kombinirati uobičajena zaštita s energijom iz melanina. Dr. Bav Shergill iz britanske Udruge dermatologa kaže da “istraživanje govori u prilog dosadašnjim savjetima o zaštiti od sunca” te ponavlja da bi krema za sunčanje trebala sadržavati zaštitni faktor 30, kao i dobru UVA zaštitu te da bi trebalo izbjegavati izlaganje suncu u razdoblju između 11.00 i 15.00 sati.

Komentiraj

PODIJELI
Djelatnost je Hine prikup­lja­nje i razaši­lja­nje što potpunijih či­njeničnih i objektivnih novinsko-agencijskih informacija o zbi­va­njima u Republici Hrvatskoj i svijetu za potrebe medija i drugih sudionika društvenoga, političkoga, kulturnog i gospodarskog života.