Hrvatska je i do sada u izbjegličkoj krizi u Europi pokazivala solidarnost i pokazivat će i u ubuduće te za nju nisu najvažnija pitanje koliko će koja država primiti izbjeglica i migranata, izjavio je u ponedjeljak u Bruxellesu hrvatski ministar unutarnjih poslova Ranko Ostojić.

“Za Hrvatsku trgovina i bojke nisu najvažnija pitanja jer se ovdje radi o europskim vrijednostima. Hrvatska je i do sada pokazivala solidarnost i pokazat ćemo je i u ovom trenutku ozbiljne izbjegličke krize”, rekao je Ostojić prije početka izvanrednog sastanka ministara unutarnjih poslova.

Zbog nezapamćene izbjegličke krize u ponedjeljak se u Bruxellesu na izvanrednom sastanku okupili ministri unutarnjih poslova zemalja članica EU-a.

 

  • Pred ministrima su dva prijedloga Europske komisije. Jedan je iz svibnja o raspodjeli 40.000 izbjeglica, koji se nalaze u Grčkoj i Italiji, a drugi je od prošlog tjedna kada je Komisija predložila kvote za raspodjelu još 120.000 izbjeglica, ovaj put iz Mađarske, Grčke i Italije.

 

Ostojić je rekao da Hrvatska podržava uspostavu registracijskih centara kako bi se izbjeglice mogle registrirati te davanje pomoći trećim zemljama.

“Podržavamo i pomoć trećim zemljama, to se ne odnosi samo na Tursku, Libanon i slične zemlje već i na naše susjede sa zapadnog Balkana, što bi podrazumijevalo pomoć i njihovim prihvatnim centrima”, rekao je Ostojić.

Ostojić je rekao da se ne može isključiti mogućnost da izbjeglice, nakon što Mađarska zatvori svoje granice krenu preko BiH i Hrvatske, ali da je Hrvatska spremna za to.

“Sve opcije su naravno otvorene i činjenica je da bi uz takve restriktivne mjere (u Mađarskoj) oni mogli krenuti prema Hrvatskoj. Ono što je sigurno jest da smo sustav pripremili za to i nadamo se da do takvih stvari neće doći”, rekao je.

Slijedom priljeva velikog vala izbjeglica u EU se strahuje za budućnost schengenskog prostora, jednog od najvećih europskih postignuća.

 

  • Njemačka je u nedjelju ponovno uvela kontrole na svojim granicama, a u ponedjeljak je slijedila Austrija, a jače kontrole uvele su i Češka i Slovačka. Slično je najavila i Poljska. Europska komisija je u ponedjeljak potvrdila da je zasad dobila samo službenu obavijest od Njemačke.

 

U Europskoj komisiji ne žele govoriti o “suspenziji” Schengena, nego o privremenom uvođenju graničnih kontrola.

Zemlje članice u prvom pokušaju nisu prihvatile prvi Komisijin prijedlog o obvezujućim kvotama. Umjesto toga, one su na dobrovoljnoj osnovi pristale zasad primiti nešto preko 32.000 ljudi od 40.000. Međutim, o tome nije donesena još nikakva formalna odluka.

Očekuje se da će na današnjem sastanku biti donesena odluka o prvom prijedlogu, pri čemu to ne mora značiti da će dosegnuti brojku od 40.000. Riječ je o tome da je naseljavanje tih izbjeglica po zemljama članicama predviđeno u razdoblju od dvije godine, stoga ima dosta vremena za dostizanje traženog broja.

Što se tiče drugog prijedloga o 120.000, Komisija očekuje da se o tome postigne politički dogovor, iako je to još daleko od sigurnog.

Među zemljama istočne i srednje Europe raste otpor prema obvezujućim kvotama, dok to s druge strane podržavaju Njemačka i Francuska. Teoretski je moguće donijeti odluku i kvalificiranom većinom, ali svi u EU ističu da bi voljeli vidjeti konsenzus. Preglasavanje zemalja koje se protive obvezujućim kvotama ne bi pomoglo u provedbi odluke.

Hrvatska je iz prvog prijedloga spremna prhvatiti 400 ljudi, uz još 150 ljudi, koji se trenutačno nalaze izvan EU-a, a imaju pravo na međunarodnu zaštitu.

Prema drugom prijedlogu, Hrvatska bi od 120.000 ljudi trebala primiti 1064, što je također, za hrvatsku vladu prihvatljivo.

Prijedlozi Komisije odnose se na ljude koji imaju velike izglede za dobivanje azila, Iračane i Sirijce.

 

  • Zbog velikog priljeva ljudi koji bježe od rata dovedeno je u pitanje pravilo prema kojem zahtjev za azil razmatra ona zemlja članica u koju izbjeglice prvo uđu na teritorij EU-a. To je stvorilo goleme probleme Italiji i Grčkoj, koje se s time ne mogu nositi same.

 

Nakon otvaranja rute kroz zapadni Balkan, Mađarska je postala zemlja u koju su izbjeglice sve više ulazile.

Međutim, čini se da se Mađarska protivi prijedlogu Komisije i ne želi nikakve kvote. Budimpešta ne želi da ju se uključuje u taj prijedlog. Po nekim procjenama, u Mađarskoj više nema ni izbliza 54.000 izbjeglica, koje bi trebalo raseliti po ostalim zemaljama EU-u, jer ih je većina već otišla u Njemačku i Austriju. S druge strane, zatvaranjem granice prema Srbiji zaustavio bi se dotok novih izbjeglica i time bi za Mađarsku problem bio riješen, jedno je od tumačenja poteza mađarske vlade.

Ne postigne li se politička suglasnonost oko distribucije 120.000 izbjeglica, moguće je još tijekom ovoga mjeseca izvanredni čelnika zemalja članica EU-a.

Komentiraj

FOTO:EPA
PODIJELI
Djelatnost je Hine prikup­lja­nje i razaši­lja­nje što potpunijih či­njeničnih i objektivnih novinsko-agencijskih informacija o zbi­va­njima u Republici Hrvatskoj i svijetu za potrebe medija i drugih sudionika društvenoga, političkoga, kulturnog i gospodarskog života.