Od iznenadne srčane smrti u Hrvatskoj godišnje umre 9000 osoba, odnosno jedna svakog sata, pa je jedan od ciljeva novoosnovane Udruge pacijenata s aritmijama srca (UPAS) provođenje preventivnih aktivnosti i edukacija građana, poticanje dodatne brige te osiguranje dodatnih sredstava za sprečavanje tog problema.

Iznenadna srčana smrt vodeći je uzrok smrti u razvijenim zemljama jer 95 posto osoba umre zbog nedostatka vremena za pravovaljanu medicinsku reakciju, a uzima više života od moždanog udara, raka pluća, raka dojke i AIDS-a zajedno, priopćila je u petak ta udruga.

Stopa preživljavanja kod iznenadne srčane smrti vrlo je niska, ispod pet posto, a kako kod gubitka srčane funkcije smrt najčešće nastupa već za nekoliko minuta, u tim se slučajevima nije moguće osloniti na hitnu medicinsku intervenciju.

Trenutačno najdjelotvornija terapija u sprečavanju fatalnih posljedica aritmija je kardioverter defibrilator, tzv. ICD terapija, koji se ugrađuje u tijelo osoba s ustanovljenim rizikom od iznenadne srčane smrti, a aktivira se u slučaju da dođe do opasne aritmije koja izaziva zastoj srca.

Pacijenti s povećnim rizikom od iznenadne srčane smrti su oni koji su već preživjeli srčani arest ili kojima su zabilježene epizode specifičnih aritmija.

“Ugradnja kardioverter defibrilatora omogućila mi je nastavak normalnog života u kojem ne moram uzimati veliki broj lijekova i svakodnevno stahovati od iznenadne srčane smrti”, kazao je predsjednik novoosnovane Udruge Marko Perica, koji je prošle godine dva puta spašen od srčanog aresta nakon čega mu je ugrađen kardioverter defibrilator.

Naglašava kako je cilj udruge pomoći građanima koji imaju neki od simptoma da ih prepoznaju i znaju kome se obratiti za pomoć.

“S obzirom da u Hrvatskoj postoji značajna potreba za povećanjem broja ugradnji defibrilatora, komunicirat ćemo sa zdravstvenim institucijama, posebno Hrvatskim zavodom za zdravstveno osiguranje, da više potiče njihovu ugradnju jer na taj način direktno spašavamo ljudske živote”, rekao je Perica.

Iz UPAS-a navode kako Hrvatska po broju ugradnji kardioverter defibrilatora znatno zaostaje za zemljama Europske unije, ali i zemljama regije.

Na milijun stanovnika u Hrvatskoj izvodi se manje od 40 zahvata, dok se u Njemačkoj provodi njih čak 330, Švicarskoj jih 200, u Poljskoj 250, u Češkoj 130, u Sloveniji više od 70.

Komentiraj

PODIJELI
Djelatnost je Hine prikup­lja­nje i razaši­lja­nje što potpunijih či­njeničnih i objektivnih novinsko-agencijskih informacija o zbi­va­njima u Republici Hrvatskoj i svijetu za potrebe medija i drugih sudionika društvenoga, političkoga, kulturnog i gospodarskog života.