Kandidati za gradonačelnika Osijeka Anto Đapić (Desno), Danijela Lovoković (grupa birača koju podupire udruga Snaga Slavonije i Baranje), Miroslav Šimić (Most nezavisnih lista), Ivana Šojat (HDZ), Miroslav Vanek (koalicija Građanska opcija grada Osijeka (GOGO i Pametno), Ivan Vrkić (grupa birača koju podupiru SDP, HNS, HSS i Aktivni nezavisni umirovljenici) te Dragan Vulin (HDSSB) u pisanim odgovorima na upite Hine iznijeli su svoje viđenje postupaka koju buduća vlast treba poduzeti kako bi se pokušali preokrenuti negativni trendovi iseljavanja stanovništva, potaknulo gospodarstvo, riješili najvažniji problemi u komunalnoj infratrukturi te su izložili planirane mjere socijalne politike iz svojih programa.

Kako bi se pokušali preokrenuti negativni trendovi iseljavanja stanovništva, posebice mladih, Anto Đapić  smatra kako Osijek treba staviti u fokus nacionalne politike te da temelj te politike mora nositi država, posebice prema Slavoniji i Baranji, te ističe da se kako bez intervencije države, bez promjene institucionalnog odnosa i drukčije porezne politike prema Slavoniji i Baranji neće moći napraviti ništa veliko. “Kad sam bio gradonačelnik, jednokratna rodiljna naknada bila je 4000 kuna, tako će biti i sada. Treba nagrađivati izvrsnost, posebno maturanata, studenata, davati olakšice za obitelji s djecom u vrtićima. Posebno ću utjecati na donošenje mjera koje će pomoći mladima da se odluče za pokretanje vlastitog posla”, rekao je.

Danijela Lovoković učinit će sve da osigura zapošljavanje i povratak onih koji su otišli iz Osijeka, ističući kako “gradonačelnik ne može osnovati proizvodnu tvrtku i izgraditi tvornicu”, ali može mnogo toga što će, uz prednosti i olakšice, zainteresirati moguće ulagače da za svoje investicije izaberu Osijek. Napominje kako je, u suradnji s Vladom, “nužno omogućiti što brže ostvarenje strateških nacionalnih projekata na tom području te stvoriti mogućnosti za nove projekte”, a u svojem će se radu koristiti svim marketinškim mogućnostima kojima bi se Osijek predstavio u poslovnom svijetu Hrvatske, EU i svijeta, pri čemu će kontaktirati s hrvatskim veleposlanstvima, stranim predstavništvima, dijasporom te gradovima prijateljima Osijeka.

Miroslav Šimić upozorava kako su analizom rada gradske uprave utvrdili kako Osijek, među najvećim gradovima, najmanje ulaže u poticanje gospodarstva te da za to namjeravaju pet puta povećati proračunsko ulaganje i sufinancirati programe prekvalifikacije za nezaposlene građane kako bi bili konkurentni na tržištu rada. Smatra da se Osječani iseljavaju zbog teške ekonomske situacije, ali i opće društvene nepravde koja se ponajprije ogleda u tome da se u gradski sustav zapošljavaju stranački kadrovi, zbog čega pravedenost prilikom zapošljavanja u tom sustavu misle osigurati transparentnim javnim natječajima koje će provoditi specijalizirane agencije za zapošljavanje, bez utjecaja politike.

Ivana Šojat također ističe kako se “Osijek može pokrenuti samo u suradnji s državom” te dodaje da ima dobre kontakte s ljudima koji obnašaju vlast na nacionalnoj razini i da ih može zainteresirati za projekte koje sa svojim timom namjerava provesti u Osijeku. Napominje kako je ulagačima i malim poduzetnicima potrebno omogućiti povoljno ozračje i otvoriti nova radna mjesta jer će mladi ostati u Osijeku samo ako tu mogu riješiti svoja egzistencijalna pitanja, ako im djeca budu imala kvalitetno obrazovanje i ako kulturni sadržaji budu na razini europskih gradova. Smatra kako je iznimno važno osigurati rad vrtića u dvije smjene. U gradu treba više interaktivnih kulturnih aktivnosti koje će privući više turista budući da stotine tisuća njih prođu kroz Kopački rit, a vrlo malo njih svrati u Osijek.

Miroslav Vanek smatra kako za Osijek nema sreće sve dok politika bude imala prste u svim porama društva i dok se po dobroj volji političara i njihovih mecena bude odlučivalo tko će i gdje dobiti posao i tko će pobijediti na natječaju. Tako će mu prva i osnovna mjera koju namjerava poduzeti biti – smanjiti moć političarima u Osijeku, što znači da će svjesno smanjiti i svoju moć. “Osijek je izbrendiran kao ‘siromašni grad’ u kojem građani padaju u nesvijest dok čekaju hranu u socijalnoj kuhinji. To nije slika grada u koji bi htio doći nijedan ozbiljniji ulagač. Moramo predstavljati svoj grad na drukčiji način, isticati ono u čemu smo dobri, a isto tako ne smijemo biti zadovoljni kad nam Vlada daje mrvice. Naši političari u pregovorima u Zagrebu moraju biti mnogo odlučniji, usudio bih se reći i bezobrazniji, jer mi ne tražimo darove državnih struktura, nego ono što nam kao građanima RH koji rade i plaćaju poreze i pripada”, ističe Vanek.

Ivan Vrkić smatra da je najvažnije stvoriti pretpostavke za veće zapošljavanje i smanjenje nezaposlenosti te kao primjer navodi industrijsku zonu Nemetin, gdje je dosad uloženo 33 milijuna kuna, najviše iz EU fondova, i gdje se do kraja godine očekuje zapošljavanje oko stotinu radnika te projekt izgradnje IT parka, prvog takvog u regiji koji bi, uz privlačenje IT tvrtaka, omogućio pozicioniranje Osijeka kao mjesta za razvoj toga najbrže rastućeg područja poslovanja.

“S državom i privatnim kapitalom stvarat ćemo uvjete za nova radna mjesta. U tome već neposredno sudjelujemo, utječemo na procese i stvaramo klimu u kojoj je privatni kapital već sada uložio velik novac. Rezultati toga su i 900 više zaposlenih osoba. Nažalost, sve ide poprilično sporo, no bez namjere za opravdavanjem jer to nije specifikum grada, nego države koja je spora i neučinkovita”, ocijenio je Vrkić.

Dragan Vulin smatra da se ti negativni trendovi mogu zaustaviti isključivo rastom gospodarstva te će, dobije li povjerenje sugrađana, najviše učiniti na privlačenju investicija koje će generirati nova radna mjesta. Zato će, kako tvrdi, ubrzati i pojeftiniti administrativne procedure u ovlasti grada, ustanoviti “One Stop Shop” – mjesto na kojemu će građani, poduzetnici i obrtnici rješavati sve odnose s gradskom, a poslije i sa županijskom i državnom upravom te dodatno poticati izvrsnost i ostanak mladih. Najavljuje da će nakon izbora 200 najboljih studenata osječkoga Sveučilišta nakon završetka studija stipendirati s 2000 kuna na mjesec dok ne pronađu posao, najdulje šest mjeseci, kako bi posao tražili u Osijeku i ostali u gradu.

Važnost zone “Nemetin”, Zračne luke “Klisa” i IT sektora 

Iznoseći stajalište o mjerama koje u skladu s ovlastima gradske uprave i proračunskim mogućnostima kani poduzeti za poticanje gospodarstva i poduzetništva, posebice za razvoj Industrijske zone “Nemetin”, Zračne luke “Klisa” te IT sektora, Anto Đapić (Desno) navodi kako “grad mora biti investitor”, da je razvoj poduzetništva i obrtništva jedna od ključnih odrednica njegova gospodarskog programa, a gospodarske zone, poput “Nemetina“, sredstvo su za njihovo poticanje. Zato će se snažno boriti za projekte investiranja i jačanja konkurentske sposobnosti u proizvodno-prerađivačkim, razvojno-inovacijskim aktivnostima, te aktivnostima poslovne potpore. U vezi sa Zračnom lukom “Osijek – Klisa“ ističe kako njezin pravi razvoj tek treba očekivati zbog razvitka kontinentalnog turizma, a glede daljnjeg razvoja IT sektora u gradu najavljuje potporu razvoju start up tvrtaka, jačanju IT klastera i tehnološkog inkubatora u suradnji s akademskom zajednicom.

Danijela Lovoković smatra kako se osječki obrtnici koji neprimjetno nestaju iz Osijeka moraju vratiti u prazne poslovne prostorije uz minimalne najamnine i dodatne poticaje iz gradskog proračuna. S obzirom na to da su veliki problem i prazne poslovne prostorije, posebno u najatraktivnijim dijelovima grada, od kojih je većina u državnom vlasništvu, smatra kako uvođenje kazni i penala za njihovo nekorištenje može biti dodatni motiv koji će ih “staviti u funkciju i nagnati državu da ih prepusti gradu na brigu”.

Ističe kako Zračna luka “Klisa”, uz putničku, mora biti i luka za cargo promet kako bi se u njoj razvila gospodarska djelatnost, transport i skladištenje, da je IT sektor gospodarska grana u razvoju koju je, kao i sve ostale, potrebno poticati mjerama poput stipendija izvrsnim studentima, povlaštenog najma poslovnih prostorija, oslobađanja od plaćanja komunalne naknade prvu godinu poslovanja, a velik je gospodarski potencijal Osijeka i kulturni turizam, pri čemu je grad potrebno oživjeti velikim festivalskim događajima koji su danas u začetku.

Osim pet puta većih proračunskih ulaganja u poticanje gospodarstva, Miroslav Šimić navodi kako ulagače namjeravaju osloboditi plaćanja komunalnog doprinosa i komunalne naknade nekoliko godina, ovisno o broju novozaposlenih, uvesti “investicijske pratitelje” za poduzetnike koji žele uložiti u Osijek koji bi u ime grada bili zaduženi za provođenje investicija i olakšavanje potrebnih procedura te osnovati  IT akademiju u kojoj bi se školovali radnici za IT industriju.

“Zračnoj luci namjeravamo biti partner u povećanju cargo prometa, a zona ‘Nemetin’ konačno je uvela konkretnije poticaje za poduzetnike, tako da vjerujem kako će se početi puniti”, ističe Šimić.

Ivana Šojat smatra kako u jačanju gospodarstva Zračna luka “Klisa” “ima najveću šansu, a potrebno joj je dati pravo značenje. Ocijenila je kako je najveća rentabilnost u zračnom prometu prijevoz tereta te da bi “Klisa” svojim položajem mogla biti regionalni centar.

“Što se tiče gospodarske zone u Nemetinu, morat ćemo spašavati utopljenika. Ulupani su desetci milijuna kuna u prostor na kojemu raste korov”, upozorava Šojat. Dodaje kako je izlaz u “stvaranju povoljne klime” za investitore kojima se moraju dati bolji uvjete od onih koje mogu dobiti na drugim mjestima, a budući da je Osijek i sveučilišni grad, prednost mora biti i u stručnim kadrovima koje mogu ponuditi investitorima za njihove buduće poslove. Šojat smatra kako će se za jačanje IT sektora buduća gradska uprava “najprije morati pozabaviti poboljšanjem infrastrukture, koja u Osijeku nije dovoljno dobra, da bi se ozbiljno razgovaralo o IT industriji” te da sada mogu govoriti o osječkom IT čudu s obzirom na uvjete u kojima poduzetnici na tom području rade.

Miroslav Vanek upozorava na blokadu projekta osječke kogeneracijske elektrane u koji je uloženo početnih 20 milijuna kuna. Došlo se do natječaja za izvođače radova i onda je sve stalo, što je nedopustivo jer Osijek proizvodi samo pet posto električne energije potrebne za normalno funkcioniranje, ističe te dodaje da je sljedeći projekt međunarodni prometni koridor 5C, čije otvaranje “najviše može utjecati na oživljavanje osječke zračne i riječne luke te na punjenje gospodarskih zona” – osječke zone “Nemetina” i zona u okolnim općinama. Ako bude izabran, učinit će veći “pritisak na resorno ministarstvo i Vladu da završe koridor”. Vanek ističe kako će, radi daljnjeg razvoja IT sektora, provesti u djelo razvojnu strategiju grada, osobito u dijelu za brzi internet, te će, u dogovoru sa strukom, “lobirati za prilagođavanje obrazovnog okvira koji će za tržište rada pripremati stručnjake koji su tom sektoru stvarno potrebni”.

Vrkić podsjeća kako je za poduzetničke potpore, s planiranih 500 tisuća kuna, novac iz proračuna povećan na milijun kuna te da je grad, uz ostale mjere, počeo sa znatnim ulaganjima u turizam, osobito kulturni, s obzirom na to da Osijek na godinu prosječno posjeti 44 tisuća turista, u čemu je posebice važan projekt obnove Trga Vatroslava Lisinskog te zgrade negdašnje austrougarske Vojne pekare i njezina prenamjena u Edukativni i turistički centar mladih “Stara pekara”, vrijedan više od 66 milijuna kuna, od čega je više od 52 milijuna nepovratnog novca iz EU fondova.

Ističe kako je jedan od prioriteta njegova idućeg mandata popunjavanje industrijske zone “Nemetina” koja je potpuno opremljena komunalnom infrastrukturom i DTK mrežom pa se, uza sve veći interes, može očekivati da će se intenzivirati dolazak ulagača.

Kako bi pomogao razvoju tvrtaka i privlačenju novih iz IT sektora, grad Osijek namjerava izgraditi specijaliziranu mikrogospodarsku zonu, to jest IT park u kojem bi pet tvrtaka s najvećim mogućnostima širenja izgradile svoje poslovne objekte te objekt za start-upove. U osječkoj Zračnoj luci u prva dva mjeseca ove godine višestruko se povećao broj zrakoplovnih operacija i prevezenih putnika, što se dalje očekuje jer od ove godine iz te zračne luke, koju grad izravno podupire s 950 tisuća kuna, prema europskim odredištima počinju letjeti zrakoplovne kompanije “WizzAir” i “Eurowings”, ističe Vrkić.

Osim uspostave dijaloga s poduzetnicima koji zapošljavaju na gradskom području i kojima treba pomoći u unaprjeđivanju poslovanja, kandidat HDSSB-a Dragan Vulin najavljuje povećanje izdvajanja za razvoj poduzetništva i obrtništva s milijun na tri milijuna kuna kako bi poduzetnici i obrtnici bili konkurentniji te stekli uvjete za proširenje poslovanja i nova zapošljavanja. Napominje kako je nužno sniziti komunalni doprinos u svim poduzetničkim zonama radi poticanja građenja i novih investicija.

“Za daljnji razvoj zone ‘Nemetina’, Zračne luke ‘Klisa’ i nastavak jačanja IT sektora, gradonačelnik mora proaktivnije raditi i tražiti potencijalne investitore i partnere. Gradonačelnik ne može samo sjediti u svome uredu i čekati, već treba uporno lobirati i tražiti prilike kako bi usmjerio investicije u svoj grad te osigurao okvir koji će omogućiti da se nove prilike brzo i jednostavno pretvore u investicije”, poručuje Vulin te dodaje kako se u tom smislu mora promijeniti način razmišljanja i djelovanja gradonačelnika i njegova tima.

Riješiti prometne probleme, poboljšati internetsku mrežu, sanirati odlagalište otpada

Na pitanje što smatra trenutačno najvećim problemima u komunalnoj infrastrukturi i kako ih namjerava riješiti, Anto Đapić navodi nedostupnost javnoga gradskog prijevoza građanima koji žive na izlazu iz grada prema Nemetinu, te ističe da im on mora biti dostupniji, to što mnoge ulice nemaju pločnike i javnu rasvjetu, što je opasno, posebice za djecu, te divlja odlagališta otpada diljem grada koja se moraju “promptno sanirati”.

Za Danijelu Lovoković katastrofalno stanje željeznice, željezničkog kolodvora i loša prometna povezanost odraz su odnosa Hrvatskih željeznica prema Osijeku, tako da je najveći infrastrukturni problem u gradu postao denivelacija željezničkih prijelaza u Ulici sv. Leopolda Bogdana Mandića i još nekoliko ulica, za što je jedino rješenje “povlačenje novca iz EU fondova koje HŽ pokušava realizirati”, ali ne zna zbog čega bi bilo dobro tu zadaću s državne razine “spustiti na gradsku”.

Drži kako je problem koji se tek nazire internetska mreža, koja nije razvijena u cijelome gradu, ali prostorni planeri mogu pronaći način razvoja internetske infrastrukturne mreže i riješiti ga izmjenom prostornih planova te odluke o komunalnom redu.

Za kandidata Mosta Miroslava Šimića neki od najvažnijih problema u komunalnoj infrastrukturi su odlagalište otpada Lončarica Velika i spajanje tramvajske mreže kod Bikare i Zelenog polja. “Odlagalište otpada mislimo sanirati i zatvoriti u skladu s novim planom gospodarenja otpadom, a namjeravamo spojiti tu tramvajsku prugu. Osim toga, namjeravamo obnoviti osječko kupalište Copacabanu i prostor od pješačkog mosta do kupališta pretvoriti u modernu rekreacijsku zonu”, poručuje Šimić.

Ivana Šojat (HDZ) također ističe kako je u Ulici sv. Leopolda Bogdana Mandića, jednoj od prometno najopterećenijih u Hrvatskoj, potrebno napraviti denivelaciju pružnog prijelaza, kroz grad u smjeru istok – zapad i obratno napraviti zeleni val, a na nekoliko kritičnih točaka izgraditi kružne tokove radi bolje prometne protočnosti.

Ističe kako su neki od njezinih planova nova izgradnja tramvajskih pruga kako bi se omogućio kružni tramvajski promet kroz grad, čime će “postati racionalniji i za građane jeftiniji”, obnova dijela vodovodne i kanalizacijske mreže te izgradnja nove mreže kako bi se prigradska naselja na nju priključila. Napominje kako u EU fondovima ima novca za obnovu pročelja.

Miroslav Vanek (GOGO i Pametno) drži kako su trenutačno dva najveća komunalna problema u Osijeku odlagalište otpada Lončarica Velika te nekvalitetna biciklistička infrastruktura. Smatra da je nedopustiv način na koji su se sve gradske uprave odnosile prema tomu te ističe kako bi izgradnja regionalnog centra za gospodarenjem otpadom Orlovnjaka u cijelosti riješila taj problem, u čemu uloga grada, budući da nema jasne državne strategije gospodarenja otpadom, mora biti snažnije lobiranje u Zagrebu i Bruxellesu da bi se namaknuo novac.

Upozorava na to da u Osijeku, kao gradu biciklista, u protekle četiri godine nije izgrađen ni metar biciklističke staze, a s obzirom na neprihvatljivo velike razlike u visini kazni biciklistima u Osijeku i drugim hrvatskim gradovima, kao gradonačelnik “apelirat će na Ministarstvo unutarnjih poslova” da načelnik osječko-baranjske Policijske uprave “prestane nametati ‘normu’ prometnim policajcima koliko kazni moraju napisati”.

Za Vrkića je najveći komunalni problem ponajprije projekt proširenja i sanacije odlagališta komunalnog otpada Lončarice Velike kako bi se konačno zatvorilo, uz uvjet izgradnje regionalnog centra Orlovnjaka i završetak izgradnje kompostane na Biljskoj cesti. Jednako je važan i projekt denivelacije pružnih prijelaza u Ulici sv. Leopolda Bogdana Mandića i drugim ulicama, protočnost prometa, povećanje razine sigurnosti u prometu i, posljedično, smanjenje emisije ugljičnog dioksida i drugih onečišćenja okoliša, napominje Vrkić i dodaje kako je za rješavane tih problema u mandatu do 2021. godine nužna suradnja svih relevantnih dionika s državne i lokalne razine u definiranju modela i u sufinanciranju iz nacionalnih i lokalnih proračuna i iz EU fondova.

Za kandidata HDSSB-a Vulina odlagalište otpada Lončarica Velika nije samo najveći komunalni problem, nego i sve veći javnozdravstveni problem, pogotovo onih sugrađana koji žive u njegovoj blizini. Smatra kako je rješenje potpuna sanacija i prestanak korištenja, što je povezano s izgradnjom novoga regionalnog centra za gospodarenje otpadom, ali su nestabilnost ove i prošle Vlade dovele u pitanje taj nacionalni projekt, koji je zaustavljen. Iako se ne radi izravno o komunalnoj infrastrukturi, Vulin smatra da su najezde komaraca također sve veći javnozdravstveni problem te je siguran da ima jeftinijih i učinkovitijih metoda od onih kojima su se dosad koristili u Osijeku a nisu postigle rezultat. Smatra da se u rješavanje tog problema mora uključiti i Vlada.

Poboljšati život socijalno ugroženih, standard umirovljenika

U području socijalne politike s obzirom na okvire gradskog proračuna kandidat Anto Đapić (Desno) ističe kako će raditi tako da razinu socijalne politike primjenjuje prema kriteriju pravednosti i jasnih standarda određivanja imovinskog cenzusa. “Umirovljenicima jamčim besplatan javni gradski prijevoz. Jednokratna rodiljna naknada bit će povećana na 4000 kuna. Stipendirat ćemo izvrsne učenike, kroz dodatne olakšice pomagat ćemo obiteljima koje imaju djecu u vrtićima, a bit će još konkretnih mjera u skladu s mogućnostima”, poručuje Đapić.

Uz jednokratne socijalne pomoći, kao što su isplata uskrsnica i božićnica umirovljenicima te podjela božićnih darova djeci iz siromašnih obitelji, kandidatkinja Snage SIB Danijela Lovoković navodi kako će, ako bude gradonačelnica, omogućiti dostojanstvo ljudima koji su prisiljeni na socijalnu pomoć te diskretnu i kontroliranu podjelu socijalne pomoći, i tako spriječiti da takve stvari služe za političku promidžbu pojedinaca.

Smatra kako je djeci s posebnim potrebama potreban cjelodnevni boravak i stacionar ako se njihovi roditelji zbog posla ili zdravstvenog stanja nekoliko dana ne mogu brinuti o njima te kako treba pomoći i samohranim majkama, od organizacije dežurstva u dječjim vrtićima poslijepodne, produženog boravka u školama, do financijskih povlastica u korištenju usluga gradskih tvrtaka.

Kandidat Mosta Miroslav Šimić navodi kako će, ako dobije povjerenje građana, reprogramirati dugove socijalno ugroženih i umirovljenika s malim primanjima gradskim poduzećima i Gradu te osigurati priključak za vodu onima koji ga nemaju.

Uz pomoć civilnoga sektora radit ćemo na poboljšanju života socijalno ugroženih građana, koristiti gradske prostore i infrastrukturu za poboljšanje kvalitete života umirovljenika, istaknuo je Šimić.

Imovinski cenzus, kao mjerilo za gradsku socijalnu politiku, ističe i HDZ-ova kandidatkinja Ivana Šojat te navodi kako je jedan od ciljeva otvaranje novih domova za starije i nemoćne osobe te podizanje standarda u ostalim domovima.

“Želimo razviti sustav dnevnih boravaka za osobe o kojima se nema tko skrbiti a nisu smještene u domove. Također planiramo i razvijanje službe obilaska starijih u njihovim domovima. Onima koji nisu nemoćni a socijalno su ugroženi želimo osigurati poticaje za samozapošljavanje. Grad planira poticajne mjere za ona poduzeća i poduzetnike koji budu zapošljavali osobe iz kategorije ljudi koji najteže pronalaze posao zbog svoje dobi”, najavila je Šojat.

Kandidat koalicije GOGO i Pametno Miroslav Vanek ističe kako će se, ako bude izabran, grad Osijek uključiti u sufinanciranje cijene smještaja za umirovljenike u privatnom domu, prema određenom imovinskom cenzusu, te pomoći poduzetnicima koji žele pružati socijalne usluge u povlačenju novca iz EU fondova za otvaranje, proširenje i uređenje smještajnih kapaciteta i povećanje razine kvalitete života u  domovima.

Smatra kako se standard umirovljenika može unaprijediti i drukčijim mjerama, od povremenih novčanih potpora koje sada nudi gradska uprava – i to, od besplatnih tramvajskih karata na području grada, do lakšeg pristupa domovima koji će biti kvalitetniji i uređeniji, pa do više boljih sadržaja primjerenih njihovim interesima, ali da se cijeli problem socijalno ugroženih građana može riješiti povećanjem broja zaposlenih i razvojem tržišta rada.

Kandidat grupe birača Ivan Vrkić napominje kako će uz socijalne mjere poput besplatnih udžbenika za učenike osnovnih škola, asistente za učenike s posebnim potrebama te financiranje obroka učenicima razvijati i dodatne socijalne usluge za osobe treće životne dobi, a buduća gradska uprava, osim sufinanciranja gradskog prijevoza, osigurat će i sufinanciranje toplog obroka umirovljenicima s malim mirovinama, jačati uslugu pomoći i njege u kući te uvesti i dodatnu pomoć radno nesposobnim samcima kojima je jedini prihod socijalna pomoć.

Podsjeća kako grad financijski sudjeluje u izgradnji centra za autizam u Osijeku te osigurava novac za rad poludnevnog boravka za djecu s intelektualnim teškoćama, a s obzirom na nedovoljnu razvijenost pojedinih socijalnih usluga koje se, među ostalim, odnose na nedostatak dnevnih boravaka za starije osobe, usluge pomoći u kući i socijalnih alarma za starije osobe, nedostatak palijativne skrbi i nedovoljnu umreženost dionika u sustavu socijalne skrbi, grad planira njihov razvoj i jačanje kroz projektne aktivnosti razvoja urbane aglomeracije Osijek i financiranje iz Europskog socijalnog fonda u razdoblju od 2017. do 2020. godine.

Kandidat HDSSB-a Dragan Vulin ističe da su jedan od najvećih problema nedovoljni kapaciteti u domovima za starije i nemoćne koje sufinancira država te da zato treba pronaći način za izgradnju novih kapaciteta ili adaptaciju praznih nekretnina koje bi kvalitetom, uslugom i cijenom bile prihvatljive umirovljenicima. Smatra da umirovljenici s najnižim mirovinama trebaju imati besplatan javni gradski prijevoz, da je najugroženijim skupinama umirovljenika potrebno osigurati subvenciju računa za vodu i odvoz otpada, pri čemu treba jasno i odgovorno utvrditi koje su to skupine.

Potrebno je osigurati besplatne vrtiće, besplatne obroke u školama i besplatne udžbenike za one najpotrebitije. Grad nema dovoljno novca da to osigura svima, a smatram da za to nema ni potrebe. Primjerice, četveročlanoj obitelji s dva školarca koja ima više od 15 tisuća kuna na mjesec nije potrebno financirati udžbenike, navodi Vulin.

Komentiraj