Premijer Orešković i članovi Mosta imaju drugačiji pogled od svojih kolega iz HDZ-a na to tko bi trebali biti novi članovi Uprave Ine iz tzv. hrvatske kvote

Više izvora potvrdilo je za Nacional da je zbog Ine na pomolu novi veliki sukob između nominalnih političkih saveznika iz Domoljubne koalicije i Mosta. Prema njihovim tvrdnjama, taj će se sukob dogoditi zato što premijer Orešković i članovi Mosta imaju drugačiji pogled od svojih kolega iz HDZ-a na to tko bi trebali biti novi članovi Uprave Ine iz tzv. hrvatske kvote.

Trojici članova Uprave Ine koje je imenovao hrvatski suvlasnik – Niki Daliću, Davoru Mayeru i Ivanu Krešiću – mandat istječe 1. travnja ove godine. Više upućenih izvora bliskih Ini otkrilo je za Nacional da predstavnici mađarskog Mola uz pomoć dijela hrvatskog političkog vrha iz HDZ-a u tišini nastoje na ta mjesta postaviti svoje ljude koji će im osigurati nastavak upravljačke dominacije u Ini i prednost u narednim mjesecima i osjetljivim situacijama koje će uslijediti.

Prema nekim neslužbenim, ali dobro obaviještenim izvorima, kao nove članove Uprave iz hrvatskog portfelja, dio političkog vrha blizak Domoljubnoj koaliciji nastoji progurati Tvrtka Perkovića, Tomislava Thura i Darka Markotića, sadašnje izvršne direktore Ine. Njihovo imenovanje, smatraju u političkom vrhu HDZ-a, lakše će proći u javnosti jer su sva trojica Hrvati. No dobro upućeni u funkcioniranje Ine tvrde da na mjesto izvršnoga direktora nije mogao doći nitko tko nije prvenstveno lojalan mađarskom suvlasniku i njihovim strateškim interesima. Ti izvori zato tvrde da bi imenovanje te trojice direktora na uskoro upražnjena mjesta u Upravi, zapravo značilo definitivni i posvemašnji gubitak kontrole hrvatskog suvlasnika nad upravljanjem kompanijom.

KREŠIĆ, MAYER I DALIĆ U UPRAVU INE imenovani su u veljači 2011., a nakon što im je prošle godine u ožujku istekao mandat, vlada premijera Zorana Milanovića donijela je odluku da im se mandat produži na još četiri godine, do ožujka 2019. No mađarska strana Uprave usprotivila se toj odluci. Hrvatski trojac već godinama se aktivno suprotstavlja mađarskoj samovolji u Ini, a Mađarima se definitivno zamjerio i svjedočenjima na suđenju Ivi Sanaderu za primanje mita za prepuštanje upravljačkih prava Molu. Svojim iskazima pred sudom o načinima mađarskog upravljanja Inom potvrdili su navode optužnice. Stoga je nakon prošlogodišnjeg isteka mandata pronađeno kompromisno rješenje – trojica hrvatskih članova Uprave ostala su na svojim mjestima još godinu dana, što istječe 1. travnja ove godine. Takva je odluka išla na ruku Molu koji, kako je Nacional i ranije pisao, nije skrivao velika očekivanja od nedavnih parlamentarnih izbora, nadajući se da će nova politička garnitura na čelu s Tomislavom Karamarkom imati više razumijevanja za njihove interese.

Njihove su se želje ostvarile, Karamarko je taj koji je uz puno muka sastavio novu vladu, no ključno je pitanje hoće li se po pitanju zaštite hrvatskih interesa u Ini išta promijeniti s dolaskom nove vlade i novog premijera.

PREMA TVRDNJAMA DOBRO OBAVIJEŠTENOG NACIONALOVA IZVORA, nekolicina članova Mosta okupljenih oko ministra gospodarstva Tomislava Panenića, posljednjih tjedana počinje se angažirati kako bi nastavila provoditi istu ili još oštriju politiku zaštite hrvatskih nacionalnih interesa, što je navodno izazvalo nervozu u krugovima bliskim mađarskom Molu. Osim toga, Nacional saznaje da i iz ureda premijera Tihomira Oreškovića stižu optimistične najave da bi plan Mađara o imenovanju sebi lojalnih hrvatskih kadrova u Upravu Ine mogao biti osujećen.

  • IZ UREDA PREMIJERA Tihomira Oreškovića stižu optimistične najave da bi plan Mađara o imenovanju sebi lojalnih hrvatskih kadrova u Upravu Ine mogao biti osujećen što je izazvalo nervozu u Molu

S druge strane, neki izvori bliski HDZ-u tvrde “da je nekolicina članova Domoljubne koalicije spremna pristati na prodaju 19 posto dionica Ine Molu za nerealno nisku novčanu naknadu”, čime bi mađarski Mol preuzeo potpunu kontrolu nad hrvatskom kompanijom, a ta bi se prodaja, prema tvrdnjama istih izvora, u domaćoj javnosti trebala prikazati kao veliki uspjeh, zajedno s nastojanjem da se građane uvjeri kako su upravo Mađari najbolji partner Hrvatskoj u vođenju Ine. Takav scenarij, tvrde isti izvori, uskoro će se ponovo pokušati javno afirmirati kao najpoželjniji za Hrvatsku. Sve bi se to trebalo dogoditi samo par mjeseci prije donošenja pravorijeka na UNCITRAL-ovu sudu u Ženevi koji je, ako je suditi po nekim najavama, u postupku Ine protiv Mola skloniji hrvatskoj strani. “Hrvatska na UNCITRAL-ovu sudu stoji jako dobro i sve su naznake da imamo vrlo realnu šansu dobiti taj spor, nakon čega bismo imali i pravnu podlogu za poništenje ugovora s Molom”, tvrdi dobro upućen izvor Nacionala.

ISTI IZVOR SMATRA da bi bilo dobro kada bi se mandati trojici sadašnjih članova Uprave Ine iz hrvatskih redova produžili ponovno na godinu dana, odnosno do okončanja arbitražnog postupka pred UNCITRAL-ovim sudom u Ženevi. Izvor blizak Ini dodaje kako je zabrinutost predstavnika mađarskog Mola, zbog mogućnosti da im se bliži gubitak spora na sudu i poništavanje ilegalno stečenih upravljačkih prava u Ini, posljednjih nekoliko mjeseci jasno vidljiva. Izvor blizak Ini tvrdi da se ta zabrinutost očitava i kroz neke sumnjive poteze kojima nastoje osigurati podršku aktualnog političkog vrha za svoje poslovne planove vezane uz Inu.

Te tvrdnje se u suštini svode na sljedeće: mađarski lobisti bliski Tomislavu Karamarku pokušavaju ga nagovoriti da uvjeri premijera Oreškovića da Vlada angažira strane odvjetničke i konzultantske tvrtke, ali tako da od njih dobije “kontrolirane i praktički unaprijed definirane” savjete o tomu kako što brže i efikasnije riješiti problem između hrvatske vlade i Mola u Ini.

NEKI IZVORI BLISKI INI iz više razloga sumnjaju da se sudbina Ine u novim političkim okolnostima ne pokušava riješiti na službenim sastancima u Vladi, već prvenstveno na privatnim ručkovima i neformalnim susretima. Ti izvori tvrde da se u tim aktivnostima prilično angažirao Darko Horvat, aktualni ministar poduzetništva i obrta, koji je u prijašnjoj HDZ-ovoj vladi od 2009. do 2012. obnašao dužnost ravnatelja Uprave za energetiku pri Ministarstvu gospodarstva. Horvat, prema Nacionalovim izvorima, danas ima jednu od ključnih uloga u pokušajima kadroviranja u energetskom sektoru, posebno u tvrtkama iz toga sektora u većinskom vlasništvu države.

Prema jednom također dobro obaviještenom Nacionalovu izvoru, Horvat je u nekoliko navrata posjećivao Mol, a prošle godine je u ljeto, kao gost Mola, nekoliko dana boravio i na ATP turniru u Umagu. Izvori bliski Ini za Nacional su ispričali kako sumnjaju da se Darko Hovat pod utjecajem mađarskih lobista zalaže za imenovanje trojice sadašnjih izvršnih direktora Ine na mjesta članova Uprave iz hrvatskog portfelja te da intenzivno nastoji afirmirati i prodaju spomenutih 19 posto dionica Mađarima, čime bi se Ina i definitivno gurnula u ruke Mola.

Ostaje, dakle, neupitno da hrvatski državni vrh već niz godina, bez obzira na to koja politička struktura bila na vlasti, vodi čudnu politiku prema jednoj kompaniji koja već godinama na neprijateljski način i uz pomoć dokazanih kaznenih djela nastoji preuzeti strateški važnu domaću energetsku tvrtku.

“U HRVATSKOM DRŽAVNOM VRHU gotovo da postoji pravilo da svaka politička garnitura negdje u svojem središtu iznjedri čovjeka – ili više njih – koji je na ovaj ili onaj način blizak MOL-u i koji je spreman štititi njegove interese. Ova politička garnitura koja je upravo ušla u Banske dvore, još uvijek nije napravila nikakav konkretan potez, no ja od prvog potpredsjednika Vlade još nisam čuo ijednu negativno intoniranu riječ kada je u pitanju Mol. Nije tajna da hrvatske tajne službe i te kako dobro znaju što rade mađarski lobisti i što se točno događa u Ini i oko Ine, no čini se da ni oni svojim informacijama ne mogu mnogo utjecati na rješavanje situacije” tvrdi izvor Nacionala blizak Ini.

“Problem suvlasništva i upravljanja Inom nije nerješiv, postoje i načini i sredstva kojima se može efikasno povratiti hrvatski upravljački utjecaj u kompaniji, no već je godinama jasno da taj isti državni vrh koji može povući odlučujuće poteze, ne želi to napraviti. Jedini zaključak koji se iz toga može izvući jest da one koji su mogli i trebali nešto učiniti, zapravo ne zanima državni interes i ne zanima ih povratak Ine pod hrvatsku upravu, već ih isključivo zanima nečiji privatni interes”, tvrdi dalje isti izvor. Prema njegovim riječima, sustav koji bi po svojim zakonskim ovlastima mogao i trebao nešto poduzeti, nije dovoljno jak da se suprotstavi onom dijelu političkih struktura koje su očito stale na mađarsku stranu. “I Državno odvjetništvo je dobro upoznato sa svime što se događa oko Ine, no pitanje je što i koliko mogu učiniti, jer su usamljeni i nemaju podršku političkog vrha. Državno odvjetništvo se ni do sada nije moglo boriti protiv političkih odluka koje su dolazile izravno od državnog vrha, kako one prijašnje, tako i sadašnje vlade”, kaže isti izvor.

  • HRVATSKI DRŽAVNI VRH već niz godina, bez obzira na to koja politička struktura bila na vlasti, vodi čudnu politiku prema jednoj kompaniji koja na neprijateljski način nastoji preuzeti strateški važnu domaću energetsku tvrtku

STOGA NE ČUDE NASTOJANJA MOL-a da ako već ne mogu ostvariti konkretnu prednost, ono barem zadrže sadašnje stanje, svojevrsni “status quo” koji bi im u narednim mjesecima osigurao temelj za povlačenje strateških poteza kojima bi polako ali sigurno ostvarili ključnu prevlast u upravljanju Inom. Na tom tragu je i najnovija odluka Ine iza koje, tvrdi se, stoji mađarski dio Uprave, da početkom ožujka obustavi isporuku plina Petrokemiji Kutina, i to u trenutku kada bi ta tvornica trebala početi proizvoditi veće količine umjetnog gnojiva za proljetnu sjetvu. Obustava isporuke plina tumači se navodnim rastom Petrokemijina duga za do sada isporučeni plin, no iskusni energetski stručnjaci sumnjaju da je taj potez još jedan u nizu Molovih pokušaja da se hrvatski državni vrh ucijeni i prisili na prihvaćanje mađarskih uvjeta i mađarskih interesa vezanih uz Inu.

Jedan od Nacionalovih izvora upozorava da je tragična činjenica da sadašnja politička vrhuška ne vidi, ili pak ne želi vidjeti, da krajnji cilj Mola nije samo preuzimanje Ine kao kompanije. Krajnji cilj mađarske vlade je, tvrdi on, da kroz Mol kao većinsku državnu kompaniju Mađarska postupno preuzme kompletnu hrvatsku energetsku infrastrukturu te da Budimpešta slamanjem Ine želi preuzeti dominantnu ulogu u našoj energetskoj politici. “Iako to na prvi pogled zvuči kao smiješna teorija zavjere, vjerujte, ona je vrlo realna i već se događa kroz mnoge pokušaje Mađara da odigraju ključne poteze u Hrvatskoj. Jedan od njih je i nastojanje da se aktivno uključe u izgradnju LNG terminala na Krku. Ako hrvatska vlada dozvoli Mađarima sve te poteze, a posebno preuzimanje Ine, Hrvatska automatski gubi energetsku neovisnost, a našu energetsku politiku, sve resurse i energetsku infrastrukturu preuzet će Mađarska”, kategoričan je upućeni poslovni izvor Nacionala.

Takvo razmišljanje upravo je na tragu tvrdnji da je prvotni plan Domoljubne koalicije, iznesen u užem političkom vrhu, bio da se resor energetike izdvoji iz Ministarstva gospodarstva koje je preuzeo kandidat Mosta Tomislav Panenić te da se pripoji Ministarstvu poduzetništva i obrta na čije je čelo postavljen upravo Darko Horvat. No, kako saznajemo, plan nije naišao na odobravanje premijera Oreškovića.

BIVŠI PREMIJER ZORAN MILANOVIĆ, tvrdi drugi Nacionalov izvor, mnogim svojim potezima išao je na ruku Molu, nastojeći da ni jednom odlukom ne ugrozi interese mađarske kompanije te su nerijetko njegove izjave bile u potpunoj suprotnosti s izjavama tadašnjeg ministra gospodarstva Ivana Vrdoljaka. “Teško je izboriti ostanak Ine u hrvatskim rukama – a to jest državni interes ove zemlje – ako na svojoj strani nemate premijera koji je spreman surađivati i raditi na istom cilju. Jednako je tako nemoguće pobijediti i u arbitražnom procesu ako sam državni vrh nije načisto s odlukom želi li učiniti sve kako bi zadržao upravljačka prava u Ini”, upozorava jedan od izvora Nacionala. Hoće li tu tako neophodnu odlučnost imati premijer Tihomir Orešković, pokazat će naredni tjedni, pa i mjeseci. No u tom će nastojanju u svakom trenutku trebati imati na umu da protiv sebe ima dobro organiziranu grupu ljudi iz svoje blizine kojoj se sve otvorenije počinje prigovarati da lobira u korist mađarskog Mola.

Komentiraj

FOTO:PIXSELL
PODIJELI
Sandra Carić Herceg, rođena 1963. godine u Zagrebu, dugogodišnji novinar sa profesionalnim iskustvom u dnevnim i tjednim listovima, novinskim agencijama i na portalima. Kao novinar radila u Slobodnoj Dalmaciji, surađivala u nekadašnjem tjedniku Nedjeljna Dalmacija, te kao dopisnik iz Hrvatske izvještavala za nezavisnu novinsku agenciju Beta (Srbija). Radila kao novinar na portalu Index, te kao glavni urednik web stranice Nautica Portal. Uže područje interesa: energetika.