NACIONAL POSJEDUJE OČITOVANJA koja je za MUP izradilo Ravnateljstvo policije kako bi odgovorilo na novi zahtjev Slavka Linića da se istraže sumnje u zlouporabe policije tijekom mandata prošle vlade

Ministarstvo unutarnjih poslova na čelu s ministrom Vlahom Orepićem potvrdilo je da se protiv bivšeg ministra financija Slavka Linića u vrijeme bivše vlade i ministra Ranka Ostojića doista provodila obrada Policijskog nacionalnog ureda za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminala (PNUSKOK). Dokazuju to dokumenti u posjedu Nacionala koji će se nakon afere Costabella lako moguće tumačiti kao podloga za novu rundu obračuna između Mosta i SDP-a. Izvor koji je Nacionalu dostavio te dokumente tvrdi da oni pokazuju da je SDP doista koristio sigurnosni aparat u obračunu s političkim protivnicima. Prema tvrdnjama tog izvora, to pokazuje Očitovanje koje je Ministarstvo unutarnjih poslova 4. svibnja ove godine uputilo Odboru za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost Hrvatskog sabora, kojem je na čelu Ranko Ostojić, bivši SDP-ov ministar unutarnjih poslova, kojeg je Slavko Linić optužio da je, s bivšim premijerom Zoranom Milanovićem, zloupotrebljavao sigurnosne službe te da im je pritom kao glavni operativac posao odrađivao tadašnji šef PNUSKOK-a Mario Bertina. Očitovanje je za MUP izradilo Ravnateljstvo policije, potpisao ga je glavni ravnatelj policije Zvonimir Vnučec, a ministar Orepić istog je dana taj dokument proslijedio saborskom odboru kojim predsjeda Ranko Ostojić. Isti taj odbor na čelu s Rankom Ostojićem tražio je od MUP-a očitovanje i to na temelju Dopune zahtjeva za kontrolu i nadzor policije koji im je 21. ožujka uputio Slavko Linić.

LINIĆ JE TVRDIO da je PNUSKOK protiv njega vršio “lažnu obradu s nemogućim konstrukcijama i očitom namjerom diskreditiranja njega i njegove obitelji”.

Linić je prethodni Zahtjev za kontrolu i nadzor policije zbog nezakonitog rada i zloupotreba na račun njega i njegove obitelji uputio 14. rujna 2015., u vrijeme mandata bivše vlade. Tada se o njegovom zahtjevu također očitovalo Ministarstvo unutarnjih poslova, odnosno Ravnateljstvo policije. No, Linić je u ožujku, nakon što je formirana nova vlada, a na čelo MUP-a došao Mostov Vlaho Orepić, tražio nadopunu zahtjeva i to zato jer tvrdi da je Odbor za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost, kojem je tada na čelu bio HDZ-ov Miroslav Tuđman, lažno izvješten od strane odgovornih osoba Ravnateljstva policije da Linić nije policijski obrađivan. Prvi zahtjev Linić je podnio još 9. lipnja 2014., ali ga je Odbor većinom glasova odbacio. Prema Linićevim tvrdnjama, to su učinili bez ikakvih provjera i to zato što je SDP imao većinu. U dopuni zahtjeva Linić je kao ključni dokaz da se PNUSKOK protiv njega pokrenuo lažnu obradu na temelju nemogućih konstrukcija priložio i interni policijski dokument koji sadrži broj operativnog izvješća i ključne podatke o sadržaju obrade. Iz toga se može vidjeti da je ustrojstvena jedinica PNUSKOK – Služba Rijeka protiv Slavka Linića 29. svibnja 2014. pokrenula istragu zbog saznanja da je on za vrijeme boravka u SAD-u, od 21. do 29. svibnja 2014., položio veću količinu novca na račun Maje Čule, kćeri njegove supruge Ksenije Linić iz prvog braka, koja studira u SAD-u na, kako piše u izvješću, “neutvrđenom sveučilištu”. Drugim riječima, PNUSKOK je Linića počeo istraživati već na dan njegova povratka iz SAD-a 29. svibnja 2014. godine.

“NAVODNO SE RADI O SVOTI većoj od 1.000.000 USD koji su položeni u duljem vremenskom periodu. Navodno je novac odnošen i za vrijeme dok je Slavko Linić bio ministar financija”, stoji u obrazloženju razloga za pokretanje istrage. Osim toga, navodi se i da PNUSKOK raspolaže “neprovjerenim informacijama da Slavko Linić u Švicarskoj posjeduje vrjedniju vilu u kojoj je osim njega kao suvlasnik i Ivan Franolić, bivši većinski vlasnik riječkih tržnica, te Veljko Knežević koji je zastupao tvrtku Ri-stan”. Ono što je najspornije u tom izvješću je opis izvora saznanja, kao i stupanj njegove pouzdanosti. Naime, kao izvor je navedena “prijateljska veza”, s najmanjim mogućim stupnjem pouzdanosti, odnosno x. Isto tako je navedeno da rezultata operativnog izvješća – nema. Ono što je Slavko Linić naveo kao posebno sporno jest činjenica da je na izvješću rukom nadopisana napomena šefa PNUSKOK-a Maria Bertine u kojoj on traži da se utvrdi ima li dodatnih saznanja oko tih informacija te je zatražio provjeru autentičnosti kako bi se tako pripremljeni materijal mogao poslati američkom FBI-u od kojeg se trebala tražiti pomoć u istrazi protiv Linića. Linić u svom zahtjevu navodi sljedeće:

“Rukom napisan nalog u priloženom dokumentu potpisan od gosp. Bertine govori o daljnjem progonu moje obitelji i poznanika, a bez da su događaji i dokumenti vezani s kriminalnim radnjama, te daljnjim obradama za postupanje prema službama izvan RH, a da se o tome nije upoznalo Državno odvjetništvo RH.”

DA JE UISTINU RIJEČ O AUTENTIČNOM DOKUMENTU sada je potvrdio MUP na čelu s Vlahom Orepićem u svom očitovanju, odnosno očitovanju Ravnateljstva policije.

Ključna rečenica iz očitovanja koja potvrđuje da postoji izvješće PNUSKOK-a o operativnoj obradi nad Linićem glasi:

“U odnosu na činjenicu postojanja operativnog izvješća podnesenog od strane PNUSKOK-a dana 29. svibnja 2014. godine Ravnateljstvo policije se pismeno očitovalo dana 7. listopada 2015. godine temeljem dopisa Odbora za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost vezano za Zahtjev koji je Odboru pisano dostavio gospodin Slavko Linić dana 14. rujna 2015. godine u kojem očitovanju se potvrđuje postojanje navedenog izvješća.”

  • OBJAVU NOVIH DOKUMENATA iz MUP-a moguće je tumačiti i kao podlogu za novu rundu obračuna između Mosta i SDP-a. SDP optužuje Most da im cure papiri iz MUP-a, a Most njih za zlouporabu policije

No, u izvješću se dalje sama istraga ne problematizira. Ravnateljstvo policije u očitovanju MUP-u piše sljedeće:

“Vezano na točku 3. dopune Zahtjeva, a koja se odnosi na rukom napisan nalog od gospodina Bertine koji navodno ukazuje na daljnji progon g. Linića i članova njegova obitelji i poznanika bez da su događaji i dokumenti povezani s kriminalnim radnjama kao i da su se poduzimala daljnja postupanja prema službama izvan Republike Hrvatske, a da se o tome nije upoznalo Državno odvjetništvo, ističe se da rukom pisani tekst na priloženom dokumentu predstavlja smjernice za rad i postupanje usmjerene prema provjeri osnovanosti prikupljenih saznanja te je navedeni način uobičajena praksa u usmjeravanju i koordinaciji nadležnih ustrojstvenih jedinica.” Nadalje, Ravnateljstvo konstatira da je točno da o poduzetim radnjama protiv Linića nisu obavijestili državnog odvjetnika te da će ga obavijestiti “o svemu poduzetom i učinjenom”.

Iako ravnateljstvo policije tvrdi da nije bilo nezakonitosti u radu PNUSKOK-a, činjenica je da je ministar Orepić najavio smjenu šefa PNUSKOK-a Maria Bertine još u ožujku ove godine, odmah nakon što je Slavko Linić podnio dopunu svog zahtjeva. Smjenu Bertine, ali i glavnog ravnatelja policije Vlade Dominića, te dekana Visoke policijske škole Joška Vukosava, tražio je HDZ, odnosno tadašnji prvi potpredsjednik Vlade Tomislav Karamarko koji je tvrdio da ti ljudi još rade za Zorana Milanovića. Orepić tada nije želio reći smjenjuje li Bertinu zbog Linića ili Karamarka, no činjenica je da je Orepićevo ime u javnosti prvi put jače odjeknulo upravo kada se suprotstavio Karamarkovim zahtjevima za smjenu navodnih SDP-ovih kadrova u MUP-u. Drugim riječima, realnije je pretpostavljati da je on Bertinu smijenio zbog slučaja Linić, a ne zbog Karamarka. Obrazlažući razloge za smjenu, Orepić je tada naglasio da nikakav pritisak nije u pitanju i poručio:

“Već sam najavio brze korake u smjeru reorganizacije kompletnog sustava. Bit će toga još. Želim prilagoditi sustav i ljude onome čemu težimo.”

No, nakon što ga je HDZ u vrijeme “koalicije”, odnosno zajedničke Vlade Domoljubne koalicije i Mosta optuživao da radi protiv njih štiteći SDP-ove kadrove, Orepić se sada našao i na udaru SDP-a i sindikata policije koji su upravo njega prozvali kao najodgovornijeg zbog curenja MUP-ovih dokumenata i računa iz afere Costabella.

Ono što je, međutim, sigurno je da je i u novom očitovanju, pisanom u vrijeme Orepića, Ravnateljstvo policije potvrdilo da “nisu utvrđene činjenice koje bi ukazivale da su se protiv/prema gospodinu Slavku Liniću ili članovima njegove obitelji poduzimale posebne dokazne radnje opisane u članku 332. kao niti radnje provjere uspostavljanja telekomunikacijskog kontakta opisane u članku 339a Zakona o kaznenom postupku. Isto se odnosi i na primjenu policijskih ovlasti provjere uspostavljanja elektroničke komunikacije opisane u članku 68. kao i ovlasti prikrivenih policijskih radnji opisane u članku 80 Zakona o policijskim poslovima i ovlastima.” Drugim riječima, Linića se nije prisluškivalo, nije mu se nadzirala elektronička pošta niti je bio tajno praćen.

“OTVARA SE U CIJELOM SLUČAJU temeljno pitanje zašto bi itko bio iznad zakona. Linić tvrdi da je bio žrtvom zloporabe sustava, ali je legitimno pitanje zašto se ne bi provjerile tvrdnje da je on možda bio umiješan u nezakonitosti. To se u ovom slučaju napravilo, nije se došlo do saznanja da bi inicijalne informacije bile točne i od daljnjeg se postupanja odustalo. Linić bi se trebao suočiti s činjenicom da je građanin kao i svaki drugi, te da je i u ovoj situaciji sve napravljeno po zakonu. Drugo je pitanje otkud njemu povjerljivi izvještaji i interna dokumentacija iz policije”, tvrdi izvor blizak SDP-u.

Sve to pokazuje da ovaj slučaj ima više nijansi, te da se prije donošenja bilo kakvih zaključaka sve navedeno treba pomno utvrditi.

Komentiraj

FOTO:Pixsell
PODIJELI
Orhidea Gaura Hodak rođena je 20. svibnja 1974. u Zagrebu. Nakon završene srednje škole za upravu i pravosuđe, upisuje studij kontrole letenja, ali od njega ubrzo odustaje. Odlazi na godinu dana u London, a nakon povratka, zapošljava se u jednoj privatnoj tvrtci kao službenica. Krajem 90­ih sve se više zanima za politička događanja, upisuje studij politologije (uz rad) i odlučuje potpuno promijeniti karijeru. Novinarstvom se bavi od 2003., kada je počela raditi u gradskoj redakciji Jutarnjeg lista. Karijeru nastavlja u magazinu Story, gdje se bavila temama vezanim uz svijet kazališta, filma, glazbe i kulture. Zbog zanimanja za šire društveno­političke teme, 2007. godine prelazi u politički tjednik Nacional, gdje je obrađivala razne društvene fenomene i raspon tema od znanosti i medicine do kriminala i politike, što je često uključivalo dublje istraživanje. S grupom novinara 2011. prelazi u novoosnovani tjednik Aktual, ondje se fokusira uglavnom na teme iz unutarnje politike. Paralelno uz rad, završila je studij politologije na Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu i upisala diplomski studij iz područja međunarodnih odnosa. Od 2013. ima status slobodne novinarke. Autorica je knjige "Tuđman i Perković". Krajem 2014. priključuje se ekipi na čelu s Berislavom Jelinićem koja je nakon dvije i pol godine pauze ponovno pokrenula tjednik Nacional.