Ministar unutarnjih poslova Vlaho Orepić izjavio je da će u njegovu ministarstvu vjerojatno biti i kadrovskih promjena nakon analize i uspostave jasnog sustava, s tim da je njegova odgovornost kada i kako, a najavo je da će prvom prilikom pitati prvog potpredsjednika Vlade Tomislava Karamarka što je mislio kad je poručivao da treba provesti smjene.

U intervjuu objavljenom u Večernjem listu u petak, Orepić je rekao da treba detaljno ispitati slučaj ravnatelja policije Vlade Dominića, čije ime su mediji spominjali u vezi sa smjenama koje se traže, jer najgore je, kazao je Orepić, ljude unaprijed osuđivati putem medija.  Potvrdio je kako će se ispitati i drugi slučaj, šefa policijskog Uskoka Marija Bertine, čiju smjenu mediji također spominju.

“Ljude treba uvažavati i u skladu s jasnim i mjerljivim sustavom prilagođavati kadrove. Tek kad se napravi takav sustav, treba mu pridružiti kadrove”, istaknuo je i poručio da će takav sustav brzo biti stvoren. “Namjera mi je ojačati poziciju policajca jer on je u ovom trenutku na dnu društvene ljestvice kad se govori o odori. I to se mora žurno promijeniti”, rekao je.

  • Rekao je da nije izrijekom traženo od njega da smijeni određene ljude, već da su to bile “poruke preko medija” i da će pitati Karamarka prvom prilikom kad se vide. “Zaista nemam negativan odnos s njim, ali volio bih znati o čemu je riječ”.

Na pitanje je li netko razgovarao s njim o tome da će mu zamjenik biti Milijan Brkić, rekao je da mu je “došlo do ušiju i ništa više od toga” te da “u ovom trenutku ne zna postoji li takav prijedlog”.

Kazao je kako je ponovljeni postupak preispitivanja Brkićeve diplome “jedini racionalan i prihvatljiv put”, ali da je to samo jedan od postupaka koji će biti ponovljeni zbog proceduralnih pogrešaka. “Nije tu samo riječ o Milijanu Brkiću, imamo 24 čovjeka čiji su postupci vraćeni zbog formalne pogreške u proceduri (zatražio ju je dekan Akademije, a ne Vijeće),” rekao je Orepić odbacivši odlučno da je netko “izvukao iz ladice” upravo Brkićevu diplomu.

Nije bilo prijepora s Markačem, to je vrlo nekorektna neistina

Ministar Orepić je odbacio i tvrdnje da na obilježavanju obljetnice prvog oružanog sukoba u Domovinskom ratu prošlog tjedna u Pakracu izaslaniku predsjednice Republike generalu Mladenu Markaču nije dao da govori posljednji na svečanosti.

“To je toliko nekorektna neistina da je uopće ne želim komentirati,” kazao je i niječno odgovorio na pitanje je li bilo kakvih prijepora s Markačem. “Ne. Na terenu je bilo sasvim dobro, razgovarali smo, nisam osjetio da nešto ne valja. Ta me informacija objavljena na portalu dočekala kad sam se vratio. Zamolio sam Ured predsjednice da ispita situaciju i da svoje mišljenje. Smatram ovo političkim podmetanjem, slobodno možete kontaktirati generala Markača i pitati ga što je istina,” rekao je.

Četnici vole da ih se tako zove, zato ih zovem nesretnicima i jadnicima

Odgovarajući na zamjerke što je na obilježavanju u Pakracu neprijateljsku vojsku nazvao nesretnicima, Orepić je kazao: “Kada ministar unutarnjih poslova Republike Hrvatske kaže četnici, onda veliča te ljude i oni se osjećaju ponosnima. A ja to ne želim. Obično ih nazivam nesretnici, jadnici ili kokošari. S druge strane ljudi koji koriste riječi četnici, ustaše, partizani, na neki način hrane usku poziciju u društvu . Smatram da je to sebično,” rekao je.

Odgovorio je i na spočitavanja da je Hrvatskoj ratnoj mornarici pristupio “tek u listopadu ’91”. “Neke okolnosti obrambene strategije RH su tražile od mene da postupim tako….Domoljublje ’91 iskazali su ljudi koji su bili tamo gdje je trebalo biti. Domoljublje danas se iskazuje na jedan drugi način. I to narod prepoznaje. Zaista je vrijeme da se ljudi koji nemaju veze s domoljubljem stave tamo gdje im je mjesto”, rekao je Orepić u intervjuu za Večernji list.

Komentiraj


FOTO:Slavko Midzor/PIXSELL
PODIJELI
Djelatnost je Hine prikup­lja­nje i razaši­lja­nje što potpunijih či­njeničnih i objektivnih novinsko-agencijskih informacija o zbi­va­njima u Republici Hrvatskoj i svijetu za potrebe medija i drugih sudionika društvenoga, političkoga, kulturnog i gospodarskog života.