Jedan od bitnih problema s kojim se LGBT zajednica suočava je to što novonastali dio civilnog sektora pokušava utjecati na postojeću zakonsku regulativu ili je bar donekle svojim djelovanjem izmijeniti te postoji neka vrsta opasnosti da su prakse koje postoje, u zakonskom smislu uvijek pod upitnikom različitih ‘regresivnih tendencija’, rečeno je u srijedu na okruglom stolu “EU politike LGBTI ravnopravnosti pri zapošljavanju i na radnom mjestu”.

Okrugli stol organiziran je u okviru projekta “LGBTI ravnopravnost na radnom mjestu”, a zajednički ga provode Prostor rodne i medijske kulture K-zona, BRID – Baza za radničku inicijativu i demokratizaciju, Udruga Zora te Lezbijska organizacija Rijeka “LORI” u suradnji s udrugama Zagreb Pride i Trans Aid.

Traje 18 mjeseci (od studenog 2015. do svibnja 2017.) a cilj mu je ojačati kapacitete udruga za ljudska i radnička prava vezano za diskriminacije LGBTI osoba na osnovi rodnog identiteta, rodnog izričaja i spolne orijentacije na radnom mjestu.

Urednik časopisa RAD Mario Kikaš rekao je da je jedan od bitnih problema s kojim se LGBT zajednica suočava to što novonastali dio civilnog sektora pokušava utjecati na postojeću zakonsku regulativu ili je bar donekle svojim djelovanjem izmijeniti.

“Uvijek postoji neka vrsta opasnosti da su progresivne prakse koje postoje u zakonskom smislu uvijek pod upitnikom različitih regresivnih tendencija”, ustvrdio je Kikaš.  Po njegovu mišljenju, taj progres koji je postojao posljednjih deset godina uvijek je morao stajati u nekoj vrsti “niskog starta”.

Dodao je kako je svrha projekta “LGBTI ravnopravnost na radnom mjestu” da vidi na koji način civilne udruge koje se bave LGBT pravima i sindikatima mogu naći zajednički jezik i, ne samo kroz zakonske, već institute koji se tiču socijalnog dijaloga mogu utjecati unutar onoga radnog mjesta.

Istaknuvši da sindikati kao organizacije u posljednjih 25 godina proživljavaju neku vrstu krize, Kikaš je ocijenio da je prvi korak u poboljšanju te situacije adresiranje problema unutar samih sindikata koji onda mogu prepoznati ta pitanja i kroz svoje interne akte regulirati stvari.

Zamjenik pravobraniteljice za ravnopravnost spolova Goran Selanec naglasio je da je, što se tiče EU, strogog zakonodavstva, zaštita šira od onog što vrlo često piše na papiru.

Na razini EU, kazao je, postoji direktiva koja zabranjuje nepovoljno postupanje uvjetovano seksualnom orijentacijom pri zapošljavanju i na radnom mjestu i to je jedini oblik diskriminacije u EU koji je zabranjen. Međutim, ocijenio je Selanec, sudska praksa u EU u zadnjih deset godina vidno je napredovala.

Sandra Bedeniković iz Ureda za ravnopravnost spolova Vlade RH ustvrdila je da se praćenjem provedbe nacionalne politike za ravnopravnost spolova u periodu od 2011. do 2015. može zaključiti da je porastao broj aktivnosti vezanih za unapređenje položaja LGBTI osoba. “Ono što je obećavajuće je da su održane brojne aktivnosti u suradnji s organizacijama civilnog društva, te su između institucija, tijela državne uprave provedene tematske sjednice. No, uz sve to, postoji prostor za daljnji napredak”, kazala je.

Istaknula je da Ured trenutno radi na nacrtu nacionalne politike za daljnji period, od 2017. do 2020. , koja će uključivati mjere za daljnje unapređenje prava LGBT osoba.

Komentiraj

FOTO:HINA/ Daniel KASAP
PODIJELI
Djelatnost je Hine prikup­lja­nje i razaši­lja­nje što potpunijih či­njeničnih i objektivnih novinsko-agencijskih informacija o zbi­va­njima u Republici Hrvatskoj i svijetu za potrebe medija i drugih sudionika društvenoga, političkoga, kulturnog i gospodarskog života.