Odvojeno prikupljanje otpada “od vrata do vrata”, odnosno u okviru kuće ili zgrade, najefikasniji je sustav za odvojeno prikupljanje otpada, zaključeno je u utorak na okruglom stolu “Rezultati u gospodarenju otpadom za razdoblje od 2013. do 2015. – primjeri dobre prakse u Republici Hrvatskoj”.

 Na okruglom stolu kojeg je u Zagrebu organizirala Hrvatska udruga stručnjaka zaštite prirode i okoliša (HUSZPO), predstavnici Preloga, Osijeka i Velike Gorice predstavili su svoja postignuća u odvojenom prikupljanju otpada. Ti gradovi su izdvojeni kao primjeri dobre prakse u Hrvatskoj.
 “Iz prezentacije Preloga, Osijeka i Velike Gorice potvrdili smo da je odvojeno prikupljanje otpada od ‘vrata do vrata’ najefiksaniji sustav”, rekao je predsjednik Udruženja komunalnog gospodarstva, voditelj Grupacije održavanja čistoće pri Hrvatskoj gospodarskoj komori i član Upravnog odbora HUSZPO-a Tomislav Ćurko.
 Takozvani “zeleni otoci” mogu poslužiti u odvojenom prikupljanju otpada, ali su više edukativnog karaktera i često se zloupotrebljavaju, u spremnike se baca sve i svašta, spremnici se razbijaju, pa čak i pale, dodao je.
 Rekao je da je odvojeno prikupljanje otpada “proces koji ne ide preko noći”, no da se od stupanja na snagu Zakona o održivom gospodarenju otpadom, od srpnju 2013. godine, do danas, puno komunalnih tvrtki gradova do sada prilagodilo.
 Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost u tome im je pomogao jer sufinancira komunalnu infrastrukturu – posude za odvojeno prikupljanje otpada, vozila i uređaje te edukaciju.
  I v.d. načelnica Sektora zaštite okoliša Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost Aleksandra Čilić ocijenila je da je od stupanja na snagu Zakona učinjeno puno po pitanju gospodarenja otpadom. Zakon je propisao jasne ciljeve, rokove i obveze koji se moraju postići, a najvažnije je da u Hrvatskoj do 1. siječnja 2020. treba iz kućanstva prikupiti i reciklirati po 50 posto papira, stakla, metala i plastike, rekla je.
 Hrvatska, prema podacima iz prošle godine, ima oko 18 posto odvojeno prikupljenog otpada. “Naravno da to nije zadovoljavajuće, ali podaci govore da ćemo da kraja ove godine taj postotak značajno podići”, rekla je Čilić.
 Istaknula je i kako je Europska komisija u prosincu ove godine postavila nove obveze te podignula prag na 65 posto odvojeno prikupljenog otpada do 2030. godine. Hrvatska će vjerojatno imati  jedan prijelazni rok do 2035. godine.
Europska komisija naglasak stavila na sprječavanje nastanka otpada i na ponovnu uporabu otpada
  Čilić je istaknula kako je Europska komisija naglasak stavila na sprječavanje nastanka otpada i na ponovnu uporabu otpada.
 Najavila je da će zbog toga Fond u idućoj godini potaknuti takve projekte te otvoriti javne pozive za projekte ponovne uporabe i za opremanje centara za ponovnu uporabu. Slovenija već ima oko osam takvih centara u kojima se proizvodima s odlagališta otpada ponovno vraća uporabna vrijednost i onda za simboličnu cijenu prodaju te tako ponovno upotrebljavaju, kazala je.
 Direktor Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost Sven Mueller rekao je da u Fondu potiču sve mjere za primarnu selekciju otpada te da svaka jedinica lokalne samouprave mora napraviti svoj vlastiti plan gospodarenja otpadom i provoditi ga. Rekao je da se ponekad pokazalo da ti planovi nisu napravljeni na stručnim podacima i na dugogodišnjem praćenju pa se moraju promijeniti. “Onaj koji je počeo samo sa ‘zelenim otocima’ vidjet će da mu kvota odvojenog prikupljanja otpada ne raste onom brzinom koja se očekivala pa će onda primijeniti sustav ‘od vrata do vrata'”, kaže Mueller.
  “Kao logična nadogradnja lokalnom sustavu prikupljanja otpada su i regionalni centri za gospodarenje otpadom u kojima se taj otpad dalje obrađuje. Otpad se u tim centrima, kojih se u Hrvatskoj namjerava izgraditi 13, pretvara u korisnu sirovinu”, istaknuo je Mueller.
 Pojasnio je da država centrima ne propisuje tehnologiju obrade otpada ali predlaže da bude na regionalnom principu.
 “Odredili smo 13 lokacija u Hrvatskoj gdje će se otpad u centrima za gospodarenje otpadom obrađivati”, istaknuo je Mueller te ponovio da su centri samo dio sustava, kojega nema bez odvojenog prikupljanja otpada na kućnom pragu i bez reciklaže otpada.
 “Centri za gospodarenje otpadom ne mogu biti sami, kao što ne može biti sama ni samo primarna selekcija otpada i reciklaža”, poručio je.

Komentiraj

FOTO:Miranda Cikotic/PIXSELL
PODIJELI
Djelatnost je Hine prikup­lja­nje i razaši­lja­nje što potpunijih či­njeničnih i objektivnih novinsko-agencijskih informacija o zbi­va­njima u Republici Hrvatskoj i svijetu za potrebe medija i drugih sudionika društvenoga, političkoga, kulturnog i gospodarskog života.