Predsjednica Republike Kolinda Grabar-Kitarović  istaknula je u petak na okruglom stolu “Biti mladi povratnik i živjeti u Hrvatskoj”, održanom u njezinu Uredu, kako želi vratiti optimizam i osnažiti dijalog s povratnicima i hrvatskim resornim institucijama, koje im mogu pomoći uklanjajući zapreke za njihov povratak, pri čemu najčešće glavnu ulogu igra jezična barijera.

Cilj je, kako je rekla, postaviti reflektore na povratnike, no nikako isključivo na negativna iskustva njihove prilagodbe i prelaska iz “orbite iseljeništva u potpuno drukčiji svemir željenog povratka u domovinu”.

Svaki povratnik je dobitak za Hrvatsku

Namjera je potaknuti dijalog u javnosti, u medijima, kako u iseljeništvu, tako i u zemlji, o prijedlozima konkretnih mjera koje je nužno provesti, koje bi pridonijele rješavanju akutnih i kroničnih problema, te tako mladim povratnicima vratile povjerenje u sustav i motivirale ih za ostanak u domovini, naglasila je predsjednica.

Svaki iseljenik koji se vrati u domovinu je izniman dobitak za Hrvatsku, iz koje se zadnjih godina sve više ljudi iseljuje, pa svaki pojedini povratnik zaslužuje svu moguću pomoć nadležnih institucija, ponajprije lokalne zajednice, kako bi se što prije integrirao u gospodarski i društveni život Hrvatske.

Grabar-Kitarović je rekla da na svojim putovanjima u inozemstvo nikada ne propušta susrete s iseljenim Hrvatima, pogotovo mladima. Nije tajna da se mnogi mladi Hrvati u iseljeništvu osjećaju zanemareni i kako su, jednako kao i njihovi roditelji, rastuženi i obeshrabreni “iznimno depresivnom i lošom slikom naše zemlje koja se često plasira u medijima”, kazala je Grabar-Kitarović.

Kao najveće prepreke povratku označila je sporost, rigidnost i nefleksibilnost birokracije. Napomenuvši da ne želi ulaziti u nadležnosti Vlade, naglasila je važnost reforme školstva, pomoć pri savladavanje jezičnih barijera, olakšanje razmjene studenata, osnivanje Centra za hrvatske studije u Južnoj Americi, pokretanje internetskih platformi za povratnike poduzetnike, stvaranje bolje poduzetničke klime, pojednostavljenje procedure za stjecanje državljanstva i dr.

Na skupu su djeca hrvatskih iseljenika govorila o svojim iskustvima pri povratku u domovinu svojih roditelja rekavši kako uglavnom imaju pozitivna iskustva, iako ima prilagodba nije bila baš laka, a najveći im je problem bio nedovoljno poznavanje jezika.

Birokracija, papirologija, nelogični propisi…

Među njima je i Kristijan Hrgetić iz Venezuele koji je upozorio na problem birokracije i papirologije, zbog čega mnogi odustaju od povratka, kao i na zastarjelost pojedinih dijelova obrazovnog programa.

David Grašić, liječnik iz Kanade, kazao je kako liječnici odlaze iz Hrvatske zbog niskih plaća pa, iako više novca ne donosi uvijek sreću, preporučio je da se liječnicima daju poticaji kakve imaju druge zemlje.

Poduzetnice iz Australije Korana Bučić i Marija Mustapić, koje su u Splitu otvorile hostel i restoran, upozorile su na probleme i izgubljeno vrijeme pri pokretanju posla zbog nelogičnih propisa, zbog kojih se poduzetnici teško odlučuju na ulaganje.

Eugene Brčić Jones, koji je u Hrvatsku iz Australije došao još za vrijeme Domovinskog rata i radio kako prevoditelj, sada se vraća zajedno s obitelji i smatra da je potrebna pozitivna diskriminacija povratnika kroz, primjerice, porezne olakšice.

Stjepan Blažević, povratnik iz Argentine , kazao je kako povratak nije bio bio lak , ali ni težak i da je povratkom u Hrvatsku postao ono što je oduvijek i bio – Hrvat. Smatra kako je potrebno naseliti otoke, Slavoniju i Liku, ispitati potrebe iseljenika i dati im ponudu, te se zauzeo za osnivanje iseljeničke banke.

Predstavnici državnih ureda i ministarstava iznijeli su mjere kojima nastoje pomoći pri školovanje i zapošljavanju povratnika.

Državna tajnica u Ministarstvu vanjskih poslova Zdravka Bušić poručila je povratnicima da pozovu što više iseljenika na povratak u Hrvatsku, da je obogate svojim znanjem i iskustvom. Državni tajnik u Ministarstvu za demografiju obitelj, mlade i socijalnu politiku Marin Strmota upozorio je na probleme postojanja useljeničke politike, a državna tajnica Ministarstva rada Majda Burić podsjetila je na projekte aktivne politike zapošljavanja.

Komentiraj

FOTO:HINA/ Admir BULJUBAŠIĆ
PODIJELI
Djelatnost je Hine prikup­lja­nje i razaši­lja­nje što potpunijih či­njeničnih i objektivnih novinsko-agencijskih informacija o zbi­va­njima u Republici Hrvatskoj i svijetu za potrebe medija i drugih sudionika društvenoga, političkoga, kulturnog i gospodarskog života.