Hrvatska se u ekonomskom smislu nalazi na raskrižju i mora odlučiti hoće li zadržati sadašnji put ili krenuti putem nužnih reformi i to već u sljedećoj godini, jer 2017. možda neće pružiti tu šansu, rečeno je na okruglom stolu “Hrvatska razvojna strategija i ekonomska politika” održanom u srijedu u organizaciji Zagrebačke inicijative i Zaklade Konrad Adenauer.

Profesor zagrebačkog Ekonomskog fakulteta i predsjednik HDZ-ova Odbora za financije Tomislav Ćorić pritom je istaknuo kako je iz perspektive proračuna u vrlo kratkom roku vrlo teško nešto bitno promijeniti, jer je Hrvatska suviše dugo ulazila u trenutnu situaciju.

“Od ministra financija se puno očekuje i on postaje ključna figura u zemlji, ali ishodište problema su nedostatna konkurentnost gospodarstva, nepovoljno poslovno okruženje, sustavno nečinjenje na području javne uprave i sl. To nije u domeni fiskalne politike, ali se odražava na prihodovnoj strani proračuna i postaje problem fiskalne politike, odnosno javnih financija”, kazao je Ćorić.

Istaknuo je i da su trenutno stanje javnih financija umirili dobri rezultati turističke sezone, ali da nikakve fiskalne mjere neće riješiti problem javnih financija u prvih nekoliko mjeseci (nove vlade).

No, kazao je Ćorić, u tom se razdoblju može raditi na povećanju kredibiliteta fiskalne i ukupne ekonomske politike pred međunarodnim financijerima, jer će se po svemu sudeći glavnina zaduženja države u idućem razdoblju morati rješavati na međunarodnim tržištima, s obzirom na stav domaćih banaka da su iscrpile kapacitete za daljnje financiranje države.

  • Govoreći o reformama koje je u Hrvatskoj nužno provesti, predsjednik Uprave Siemensa i predsjednik Udruženja stranih ulagača u Hrvatskoj Mladen Fogec  je kazao kako se problemi za strane investitore uglavnom svode na nekonzistentnost primjene zakona, odnosno neujednačenu primjenu u cijeloj zemlji, te poreznu politiku koja se prečesto mijenja, odnosno traje kraće od prosječnog poslovnog plana.

“Često centralna vlast ima dobre ideje ili inicijative za privlačenje stranih ulaganja, ali lokalna ih vlast ne provodi, posebno ako se radi o različitim političkim opcijama”, kazao je Fogec. Prvom reformom koju nova vlada morala provesti smatra reformu javne uprave, koja je, kako kaže, velik trošak koji opterećuje zemlju. Na drugo mjesto svrstava hitnu privatizaciju odnosno izlazak države iz sektora “koji joj nisu potrebni”, npr, iz vlasništva u tvornicama cipela.

Na okruglom je stolu nastavljena dugogodišnja rasprava o tečaju kune, koji je prema mišljenju predsjednika Uprave Končara i predsjednika Hrvatskih izvoznika Darinka Bage, godinama precijenjen. Dok on ponavlja stav Hrvatskih izvoznika da treba provoditi devalvaciju kune za oko 2 posto godišnje kroz pet godina, praćenu nizom mjera za afirmiranje izvoza, Ćorić je stava da je tečaj kune samo jedan u nizu problema hrvatskog gospodarstva. “Da je samo to problem, Hrvatska ne bi imala problema”, kaže Ćorić.

Voditelj ureda Svjetske banke za Hrvatsku Carlos Pinerua zaključno je kazao kako teške odluke nose cijenu političke popularnosti pa se ne donose ni lako ni brzo.

“No, politička će cijena biti plaćena, takvo će ponašanje kazniti tržišta i pitanje je treba li čekati ili ne, jer što se duže čeka cijena bi mogla biti sve viša. Stoga, čini se da nije pitanje treba li i što učiniti, već samo kada”, zaključio je Pinerua.

Komentiraj