ODBOR Žene s invaliditetom višestruko su diskriminirane

Autor:

Zagreb, 16.05.2015 - Zajednica saveza osoba s invaliditetom Hrvatske - SOIH, kao krovna organizacija koju èini mreža od 14 nacionalnih saveza osoba svih vrsta invaliditeta s preko 250 lokalnih udruga organizira dvodnevnu, "Prvu konferenciju žena s invaliditetom" a pod pokroviteljstvom Ministarstva socijalne politike i mladih. Tema Prve konferencije je "Položaj žena s invaliditetom u RH" s posebnim naglaskom na položaj žena s invaliditetom u ruralnim sredinama te njihovo sudjelovanje u politièkom i javnom životu. Na slici Irena Sarta iz Ureda za ravnopravnost spolova, Marica Mirtiæ iz SOIH-a, pomoènica ministrice socijalne politike i mladih Iva Prpiæ i bivša saborska zastupnica Vesna Škuliæ.
foto HINA/ Damir SENÈAR /ds

Žene s invaliditetom višestruko su diskriminirane – u zapošljavanju, obrazovanju i s obzirom na mjesto življenja, a nasilje kojem su izložene najčešće ne prijavljuju jer često ovise o zlostavljaču, rečeno je u srijedu na saborskom Odboru za ravnopravnost spolova, koji se tematski bavio položajem žena s invaliditetom.

Da bi se stanje promijenilo, predstavnice udruga žena s invaliditetom zauzimaju se za sustavnu edukaciju institucija o njihovim problemima, urednije financiranje udruga, bolju dostupnost usluga za žene koje žive u ruralnim područjima…

Enormna je razlika u dostupnosti usluga za žene s invaliditetom koje žive u gradovima i selima, upozoravaju Gordana Jurčević i Mira Katalenić iz udruga koje okupljaju osobe s mišićnom distrofijom te slabovidne i slijepe osobe.

Žene u ruralnim područjima najčešće ostaju u četiri zida, ne mogu se školovati, ne uspijevaju se realizirati i u očima roditelja i okoline ostaju djevojčice, kaže Jurčević i poručuje kako takvim ženama treba “cijela paleta” usluga kojih nema. Žene s invaliditetom, naglašeno je, imaju sužen izbor zanimanja, a najčešće se radi o pomoćnim poslovima.

Malo gluhih žena studira, a i kad završe fakultet teško nalaze posao, upozorava Katarina Tonković (Savez gluhih i nagluhih Zagreba) i navodi slučaj gluhe osobe koja, unatoč fakultetu, tri rektorove nagrade i brojnim međunarodnim priznanjima, na HRT-u radi kao vanjski suradnik. “Ne žele je zaposliti za stalno, radije plate kaznu”, kaže Tonković.

Žene se žale i na niz neugodnosti u zdravstvu – od fizičkih barijera, nedovoljno sanitarnih čvorova u bolnicama, do toga da psiholozi i psihoterapeuti ne dozvoljavaju da sa gluhim pacijentom bude i komunikacijski posrednik.

Poseban je naglasak stavljen na nasilje kojem su izložene žene s invaliditetom. Dominira psihičko, pa tjelesno i ekonomsko nasilje, no ima i slučajeva seksualnog nasilja, kaže Stefica Roginić, voditeljica SOS telefona za žrtve nasilja.

Roginić navodi kako je u dest godina rada Telefona zaprimljeno 1.800 poziva, 76 posto od žena i 14 posto od muškaraca. Žene s invaliditetom imaju daleko širi spektar nasilja od zdravih žena, prema njima su nasilni supruzi, susjedi, sinovi, punice, nepoznate osobe, kaže Roginić i hvali dobru suradnju s policijom.

Tematskoj sjednici Odbora nazočile su samo dvije saborske zastupnice, potpredsjednica Odbora Irena Petrijevčanin Vuksanović i Ljubica Lukačić (HDZ).

Komentari

Morate biti ulogirani da biste dodali komentar.

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)