Patrik Macek/PIXSELL

Saborski Odbor za zakonodavstvo skinuo je u utorak oznaku hitnosti s dvaju Vladinih zakonskih prijedloga, pa bi izmjene Zakona o prostornom uređenju i Zakon o alternativnom rješavanju potrošačkih sporova Hrvatski sabor trebao donijeti u redovnoj proceduri, nakon dva čitanja.

Mlakar: Sabor ne stigne pažljivo razmotriti zakone

Pitanje opravdanosti donošenja zakona po hitnom postupku otvorio je Davorin Mlakar (HDZ) prozvavši aktualnu Vladu da kao i prethodna, koristeći se oznakom p.z.e. (zakoni koji se usklađuju s dokumentima EU i donose se po hitnom postupku), uskraćuje Saboru mogućnost da s dužnom pažnjom razmotri zakone u proceduri.

Mlakar se stoga pita treba li izmjene Zakona o prostornom uređenju, bez obzira što se radi o usklađivanju s EU-zakonodavstvom, donijeti po hitnom postupku, tim više što su neke definicije u njemu drugačije od onih koje priznaje međunarodno pravo.

Podsjetio je pritom da je Sabor donio “stanoviti dokument” po kojemu ni jedan zakon ne može stupiti na snagu dok se ne izda njegov pročišćeni tekst, te ustvrdio kako je ta obveza ostala “mrtvo slovo na papiru”. Osim toga, dodao je, radi brojnih izmjena teško se snaći u obvezama, a to stvara pravnu nesigurnost.

Od oko 11.500 zakona i otprilike toliko izmjena do 2004. godine izdano je samo 750 pročišćenih tekstova, upozorio je Mlakar. Vladi je predložio da, prije nego se izmjene zakona nađu na plenarnoj sjednici, barem zatraži mišljenje drugih ministarstva o pojednim definicijama kako se isti instituti ne bi različito definirali.

S Mlakarom su se suglasili Josip Leko (SDP) i Anka Mrak Taritaš (HNS). Ono što nije nužno, neovisno je li riječ o europskom zakonu, treba ići u redovnom postupku, kaže Leko i podsjeća da je HAZU-ov razred za pravne znanosti konstatirao da je naš pravni sustav nekonzistentan. Leko drži da bi za sustavno rješavanje tih pitanja trebalo ojačati stručnu službu samog Odbora te Vladin Ured za zakonodavstvo.

Predstavnik resornog ministarstva Danijel Žamboki rekoa je da se kratki postupak za donošenje zakona predlaže zbog formalnog usklađivanja zakona s direktivom EU, za što je rok do sredine rujna.

Bolje obrazložiti zakon o ukidanju Mesićeva ureda

Iako je SDP-ov Orsat Miljenić sugerirao da i izmjene zakona koji uređuje prava bivšeg predsjednika države po prestanku mandata idu u dva čitanja, većina se članova Odbora priklonila stavu predsjednika Dražena Bošnjakovića (HDZ). “Politički se počerupajmo, ali neka zakon ide po hitnom postupku”, rekao je Bošnjaković.

Miljenić je skrenuo pozornost na činjenicu da postoje očekivanja postavljena s funkcijom bivšeg predsjednika, te da će se postaviti pitanje povratnog djelovanja. “Ovakvo obrazloženje zakona neće opstati, napravimo posao kako treba, ujednačimo stvari”, pozvao je kolege.

Mlakar je odvartio da je dosadašnji zakon protuustavan, jer radi razliku između nositelja najviše državne dužnosti. “Postojala su dva različita bivša predsjednika, prava zadnjeg (Ive Josipovića) bila su drugačije regulirana od prava njegova prethodnika (Stipe Mesića)”, kazao je.

Mlakar se ne slaže s obrazloženjem zakona, upozorava na mogućnost da “prebivši” predsjednik pokrene postupak za ocjenu zakona. Obrazloženje mora biti ozbiljnije od ponuđenog, jer će s ovakvim zakon pasti na Europskom sudu, upozorava zastupnik.

Bošnjaković dodaje kako bi htio znati i praksu drugih zemalja, te može li se utjecaj bivšeg predsjednika ostvarivati i bez zasebnog ureda.

Vlada predlaže da se bivšem predsjedniku Mesiću zbog “trenutnih gospodarskih uvjeta” ukine trajno pravo na ured, osobnog vozača i službeno osobno vozilo, dok bi mu porezni obveznici i dalje plaćali fizičku zaštitu. Zakon bi stupio na snagu 1. lipnja kako bi Mesiću ostao primjeren rok da dovrši započete aktivnosti te kako bi se rješio status službenika zaposlenih u Uredu.

Prema važećem zakonu, Mesić posebna prava može koristiti trajno. Vlada očekuje da bi se ukidanjem ureda godišnje uštedjelo oko 600.000 kuna.

Komentiraj

FOTO:Patrik Macek/PIXSELL
PODIJELI
Djelatnost je Hine prikup­lja­nje i razaši­lja­nje što potpunijih či­njeničnih i objektivnih novinsko-agencijskih informacija o zbi­va­njima u Republici Hrvatskoj i svijetu za potrebe medija i drugih sudionika društvenoga, političkoga, kulturnog i gospodarskog života.