Prošlotjedne poplave u Karlovcu prouzročile su oko 60 milijuna kuna štete, a u posljednjih 13 mjeseci grad je u elementarnim nepogodama pretrpio štetu od najmanje 160 milijuna kuna, rečeno je novinarima u gradskoj upravi nakon sastanka Gradskog povjerenstva za procjenu šteta od elementarnih nepogoda.

Zamjenica gradonačelnika Marina Kolaković rekla je da je, po prvoj procjeni, od poplava prouzročena šteta od 60 milijuna kuna, a prijave još traju. S lanjskim štetama – u veljači i rujnu Karlovac od elementarnih nepogoda u posljednjih 13 mjeseci trpi štetu od najmanje 160 milijuna kuna. Tome treba dodati i manje štete od olujnog nevremena i poplava, kad nije bilo proglašena elementarna nepogoda, pa se šteta penje na 200 milijuna kuna, rekla je Kolaković i dodala kako bi bilo lijepo da se taj novac mogao potrošiti na razvoj grada, a ne na sanaciju šteta.

Samo ovog mjeseca šteta od odrona je 28.680.000 kuna, a uz 52 stara klizišta aktiviralo se 14 novih. Ta se svota odnosi na štete na javnim površinama i infrastrukturi i na one kod fizičkih osoba, od čega se oko 5,5 milijuna kuna odnosi na fizičke osobe i 100.000 kuna na jedno privatno poduzeće.

  • Tome bi trebalo dodati i štetu na državnim javnim poduzećima, no ona su svoje štete prijavljivala mjerodavnim ministarstvima te nisu obuhvaćene procjenom ni za odrone ni za poplavu.

Ukupna šteta od posljednje poplave je 31 milijun kuna, od čega je 7,5 milijuna na gradskoj infrastrukturi – mostovima, propustima i cestama, 20 milijuna kod fizičkih osoba, na oko 500 kuća i 580 gospodarskih zgrada, te 3,5 milijuna kuna štete na zgradama i opremi gospodarskih subjekata.

Šteta bi bila i veća, rekla je Kolaković, da nije bilo obranjeno Gornje Mekušje, ali i ta je obrana financirana iz gradskog proračuna koji je zbog mini porezne reforme 20 milijuna kuna na godinu manji.

Zbog štete od najmanje 200 milijuna kuna u godinu i pol dana, jasno je da treba završiti cjelovit sustav obrane od poplava koji stoji između 320 i 350 milijuna kuna, jer je očito da bi se ulaganje isplatilo kroz godinu ili dvije. Kolaković je istaknula da parcijalni zahvati nisu prihvatljivi te da je potrebno izgraditi sustav cjelovito jer se pokazalo da parcijalna rješenja štite jedne, a drugima uzrokuju veću štetu.

Kolaković je opravdanje za investiranje u sustav obrane obrazložila klimatskim promjenama u kojima se poplave događaju češće, četiri puta na godinu, pri čemu se stalno bilježe novi rekordi vodostaja, i metar viši od onoga koji smo prije 15 godina nazivali stoljetnim i milenijskim.

Maksimalni vodostaj Kupe u Karlovcu 1939. godine bio je 870 centimetara, 70-ih godina uzvodno od Karlovca izgrađen je kanal Kupa-Kupa s nasipom pa je dosegnuti maksimum 2010. godine bio 809 centimetara. Tada su stručnjaci tu visinu nazivali „tisućljetnim vodostajem“. A u posljednjih pet godina vodostaj od osam metara Kupa je premašila nekoliko puta – zadnja dva puta lani u rujnu, kad je izmjereno 844 centimetara, i sad u listopadu, kad je izmjereno 855 centimetara.

 

Komentiraj


FOTO:Slavko Midzor/PIXSELL
PODIJELI
Djelatnost je Hine prikup­lja­nje i razaši­lja­nje što potpunijih či­njeničnih i objektivnih novinsko-agencijskih informacija o zbi­va­njima u Republici Hrvatskoj i svijetu za potrebe medija i drugih sudionika društvenoga, političkoga, kulturnog i gospodarskog života.