Više od četiri milijuna Sirijaca bilo je prisiljeno pobjeći od krvavog građanskog rata koji je opustošio njihovu zemlju te od barbarske terorističke skupine Islamske države koja ostavlja krvav trag po cijelom Bliskom istoku. Velika većina tih izbjeglica nalazi se u pretrpanim izbjegličkim kampovima u Turskoj Libanonu, Jordanu, Egiptu i Iraku, a rekordan broj njih kreće na opasno putovanje kako bi stigli do Europe.

U Europi se vodi velika rasprava među političarima koliko bi izbjeglica koja zemlja trebala prihvatiti. Obližnje zemlje Zaljeva, superbogate Saudijska Arabija, Ujedinjeni Arapski Emirati, Katar, Kuvajt i Bahrein odbili su pružiti utočište ijednoj izbjeglici iz Sirije. Voditelj odjela za izbjeglice i prava migrantat Amnesty Internationala Sherif Elsayid-Ali taj je potez arapskih zemalja nazvao ‘sramotnim’.

“Zastrašujuće je to, zemlje Zaljeva uope ne pokazuju suosjećanje i bježe od dijeljenja odgovornosti za ovu krizu. To je sramota”, rekao je.

Ostavljeni bez ičega, izbjeglice kreću na opasna putovanja preko Bliskog istoka preko središnje Europe i Mediterana nadajući se kako će dospjeti do zemalja poput Austrije i Njemačke. Drugi se pokušavaju prošvercati na brodovima, vlakovima i kamionima kako bi prešli La manche i stigli do Velike Britanije.

Ove je godine umrlo gotovo tri tisuće ljudi u pokušaju da morem stignu do Europe. Još stotine drugih svakog dana kreće na opasno putovanje sa bebama i djecom. Tragična smrt trogodišnjeg Aylana Kurdija dovela je do promjene odnosa prema 313 tisuća izbjeglica koji su samo ove godine dosegli Europu.

 

  • Ipak, nitko od njih ne smije ući u Zaljev, čije zemlje imaju najviše BDP i koje imaju zajednički vojni proračun od više od 88 milijardi eura. “Zaljev mora shvatiti da je sada vrijeme da promijeni svoju politiku prema prihvaćanju izbjeglica. To je moralan, etički i odgovoran čin”, rekao je Sultan Sooud al-Qassemi, arapski stručnjak.

 

Nijedna od zemalja Zaljeva nije potpisala Konvenciju o izbjeglicama iz 1951. godine, koja definira izbjeglicu kao ‘osobu izvan zemlje svog državljanstva zbog straha od rasnog, vjerskoh ili nacionalnog progona’. Sirijci se i dalje mogu prijaviti za skupe turističke i radne vize kako bi ušle u zemlje Zaljeva, ali te se prijave rijetko odobravaju, prenose svjetski mediji.

Narodi Zaljeva ističu kako bi prihvaćanjem velikog broja sirijskih izbjeglica ugrozili sigurnost svojih građana, jer se teroristi mogu sakriti među civile- Donirali su velik novac kako bi pomogli izbjeglicama, donacije su vršili i u hrani, skloništima i odjeći. Zemlje Zaljeva donirale su 800 milijuna eura pomoći, ali je to čak četiri puta manje od pomoći SAD-a.

Komentatori navode kako zemlje Zaljeva imaju sposobnost brzo izgraditi skloništa za izbjeglice te kako nema razloga da se njihova stručnost ne može upotrijebiti u humanitarne svrhe.

Komentiraj

FOTO:Pixabay
PODIJELI
NACIONAL je već 20 godina najutjecajniji politički tjednik u Hrvatskoj.