Na svečanoj akademiji u Katoličkom domu u Čakovcu u povodu 99. godišnjice odcjepljenja Međimurja od Mađarske i odluke Međimuraca da budu u državno-pravnoj vezi s hrvatskim narodom međimurski župan Matija Posavec podsjetio je kako je taj događaj iz 1919. godine prepoznao i Hrvatski sabor proglasivši 2005. godine taj dan Spomendanom.

“Međimurje je u povijesti prolazilo turbulentna razdoblja, ali se u njima uvijek dokazalo. Kada su Međimurke i Međimurci sami preuzeli inicijativu i oslanjali se na vlastitu sposobnost, tada su i uspjeli”, rekao je župan Posavec.

Kako je istaknuo, osjećaj solidarnosti i želja da se svojim žuljevima napravi dodana vrijednost stvorili su poseban mentalitet Međimuraca. “Danas živimo u jednom razvijenom kraju, koji gleda prema budućnosti, u prorazvojno orijentiranoj županiji koja ima velike vrijednosti, ali najveću ima u svojim ljudima”, rekao je Posavec.

Govoreći o velikim prekretnicima u povijesti Međimurja, istaknuo je kako je jedna od najvećih upravo pripojenje 1919. godine.

“I tada su Međimurci pokazali veliko zajedništvo, ali i princip demokratskog odlučivanja. Naime, na tada održanoj Skupštini u Čakovcu njih 10.000 jednoglasno je odlučilo biti dio Hrvatske“, podsjetio je Posavec i dodao kako je i tada “postojala jasna vizija vlastite budućnosti” uz snažan osjećaj pripadnosti hrvatskom narodu.

“Da nije bilo tog zajedništva, te snage i neizmjerne volje svih njezinih građana, vrlo bi se teško međunarodna zajednica uvjerila u hrvatski identitet Međimurja. Upravo nas je taj identitet, potvrđen tradicijom, običajima i jezikom, uz pojedince kao što su dr. Ivan Novak, dr. Vinko Žganec, Juraj Lajtman ili fra Kapistran Geci, konačno i neraskidivo povezao s domovinom nakon stoljeća nastojanja da postanemo njezin sastavni dio”, zaključio je međimurski župan.

Varaždinski biskup mons. Josip Mrzljak istaknuo je veliku ulogu Crkve i Zagrebačke nadbiskupije u zadržavanju Međimurja pod svojim okriljem. “Usprkos zahtjevima Mađara, zagrebački nadbiskupi i pape nikada nisu dopustili pripojenje Zala biskupiji”, rekao je mons. Mrzljak.

Saborski zastupnik Branimir Bunjac govorio je o događajima prije izglasavanja rezolucije. Rekao je kako su Mađari desetljećima provodili sustavnu mađarizaciju, što je naišlo na otpor većinskoga hrvatskog stanovništva, a krajem 1918. godine rezultiralo je revolucijom. Hrvatima u Međimurju u pomoć na Badnjak 1918. stigle su hrvatske vojne snage i u jednom danu vratile su kraj između Mure i Drave Hrvatskoj, rekao je Bunjac.

No, pravna bitka počela je donošenjem rezolucije o odcjepljenju od Mađarske i pripojenju Kraljevini SHS na Velikoj skupštini održanoj u središtu Čakovca prije 99 godina pred 10.000 ljudi, a zaključena je Versajskom mirovnom konferencijom i Trianonskim sporazumom. Tijekom Drugoga svjetskog rata Mađarska je na četiri godine okupirala Međimurje.