Američki predsjednik Barack Obama i demokratska predsjednička kandidatkinja Hillary Clinton gotovo istodobno oštro su kritizirali očekivanog republikanskog predsjedničkog kandidata Donalda Trumpa u utorak, zbog njegova prijedloga o zabrani ulaska muslimana u SAD.

Vidljivo ljutit, Obama je iskoristio govor u ministarstvu financija da se žestoko suprotstavi Trumpovu prijedlogu o suspenziji imigracije iz zemalja s “terorističkom poviješću” nakon pokolja u Orlandu.

Ne spominjući Trumpa po imenu, Obama je odbacio kritike republikanca što ne upotrebljava izraz “radikalni islamski terorizam” da opiše agresiju IS-a. Obama je to nazvao političkim odvlačenjem pažnje.

“Što bi točno promijenila sama upotreba tog izraza?”, upitao je Obama. “Zar netko ozbiljno misli da mi ne znamo protiv koga se borimo” … Ne postoji magija u frazi ‘radikalni islam’. To je politička tema.”

Obraćajući se pristašama u Pittsburghu, Clinton je rekla da Trumpov prijedlog samo potvrđuje njezinu tvrdnju kako je on po svom temperamentu nepodoban da bude predsjednik, ustvrdivši da predsjednička dužnost zahtijeva smirenost, sabranost i dostojanstvenost u reakcijama na događaje poput pokolja u Orlandu u nedjelju.

Ona je napomenula da se čini da je Trump u televizijskom intervjuu u ponedjeljak sugerirao da je Obama možda na neki način odgovoran za najteže masovno ubojstvo u modernoj američkoj povijesti, što je Trump opovrgnuo.

“Moram upitati: Hoće li odgovorni republikanski vođe pružiti otpor svojem vjerojatnom predsjedničkom kandidatu ili će podržati njegove optužbe protiv našeg predsjednika?, kazala je.

Predsjednik Kongresa Paul Ryan, najviši izabrani republikanski dužnosnik, u utorak se distancirao od Trumpova prijedloga o zabrani ulaska muslimana u SAD, što je još jedan znak nelagode republikanskog vodstva zbog Trumpova programa.

Komentiraj


FOTO:EPA/HERB SWANSON
PODIJELI
Djelatnost je Hine prikup­lja­nje i razaši­lja­nje što potpunijih či­njeničnih i objektivnih novinsko-agencijskih informacija o zbi­va­njima u Republici Hrvatskoj i svijetu za potrebe medija i drugih sudionika društvenoga, političkoga, kulturnog i gospodarskog života.