Velika Britanija u srijedu je otkrila planove za uvođenje novih špijunskih ovlasti, uključujući i pravo prikupljanja podataka o tome koje internetske stranice pojedini korisnici posjećuju, što se iz vlade tumači kao nužnost za sigurnost zemlje, dok kritičari osuđuju kao napad na osobne slobode.

Rasprava o tome kako istodobno zaštititi privatnost korisnika i olakšati djelovanje vladinim agencijama u digitalnoj eri na Zapadu traje otkako je Edward Snowden 2013. u javnost pustio gomilu informacija o masovnom nadzoru komunikacija koji su provodili američki i britanski špijuni.

Riječ je o ublaženom zakonskom prijedlogu u odnosu na prvotni, koji su spriječili protivnici, a britanska ministrica unutarnjih poslova Theresa May u parlamentu je ustvrdila da nijedan dokument prije ovoga nije tako podrobno određivao što špijuni smiju raditi i kako će biti nadzirani.

“On (prijedlog zakona) dat će pripadnicima naših sigurnosnih i obavještajnih agencija moć koja im je potrebna da zaštite našu zemlju, uz ugrađene najsnažnije moguće osigurače i pravila za nadzor” onih koji će to raditi, rekla je.

Stručnjaci tvrde da prijedlog novog britanskog zakona omogućuje veća prava nego što ih imaju američke sigurnosne službe. Britanski će špijuni moći od pružatelja komunikacijskih usluga zahtijevati da podatke svojih korisnika o pregledavanju interneta zadrže punu godinu dana, što njihovi američki kolege ne mogu.

No, May je rekla da novi prijedlog zakona samo usklađuje s vremenom već postojeće ovlasti ili ih jasno naglašava.

Policija i obavještajci smjet će tražiti samo “podatke o internetskom povezivanju”, odnosno podatke o tome koje su sajtove posjetili korisnici, ali ne i pojedinačne stranice ni povijest pregledavanja.

“Podaci o internetskom povezivanju su podaci o komunikacijskoj usluzi koju je netko koristio, a ne podaci o svakoj stranici kojoj su pristupili. To je suvremeni ekvivalent telefonskom računu sa specifikacijom poziva”, rekla je May.

S tim se ne slažu mnogi, poput Udruge računalne i komunikacijske industrije (CCIA), lobističke organizacije za internetske i telekomunikacijske tvrtke.

“Taj prijedlog zakona korak je unatrag u pogledu prava na privatnost i dio zabrinjavajućeg trenda prema većem institucionalnom nadzoru u Europi, dok SAD reformira svoju politiku nadzora”. rekao je direktor CCIA-a za Europu Christian Borggre.

Prijedlogom zakona od poslužitelja se izričito zahtijeva pomoć u presretanju podataka i hakiranju uređaja nekog osumnjičenika.

Komentiraj

FOTO:FaH
PODIJELI
Djelatnost je Hine prikup­lja­nje i razaši­lja­nje što potpunijih či­njeničnih i objektivnih novinsko-agencijskih informacija o zbi­va­njima u Republici Hrvatskoj i svijetu za potrebe medija i drugih sudionika društvenoga, političkoga, kulturnog i gospodarskog života.