Zamjena životinjskih masti biljnim uljima u prehrani smanjuje razinu kolesterola u krvi, no ne smanjuje smrtnost, osobito od kardiovaskularnih bolesti, pokazalo je istraživanje čiji su rezultati objavljeni u časopisu British Medical Journal, a zaključke su neki stručnjaci dočekali sa skepsom.

Već godinama nutricionisti preporučuju da se u prehrani koriste biljna ulja, s obzirom na to da je znanstveno dokazano da ona smanjuju razinu kolesterola u krvi i da su dobra za zdravo srce. 

No ove je zaključke ‘poljuljala’ nova studija znanstvenika iz Minnesote koji su ponovili istraživanje obavljeno između 1968. i 1973. u Sydneyu, a rezultati su objavljeni u BMJ, piše portal Science et Avenir.

Usporedivši stanje kod 10 000 ispitanika, među kojima je polovina konzumirala zasićene masnoće iz mesa, maslaca i vrhnja i druge polovine, koja je konzumirala biljna ulja bogata linolnom kiselinom (omega 6) i suncokretovo ulje, američki su znanstvenici zamijetili smanjenje razine kolesterola za 13 posto, no ne i smanjenje razvoja kardiovaskularnih bolesti, kao ni mortaliteta, što je prilično kontradiktorno. Konstatirali su da se paralelno s unosom veće količine biljnog ulja, odnosno smanjenjem razine kolesterola usljed trošenja biljnih ulja stopa mortaliteta povećala za 22 posto, svaki put kad je kolesterol smanjen za 30mg/dL.

Provjerom rezultata istraživanja provedenih između 1966. i 1973. u Sydneyu, potvrđeni su zaključci nove studije, po kojima je zamjena korištenja u prehrani zasićenih masnoća biljnim uljima smanjila razinu kolesterola u krvi, ali ne i smrtnost od kardiovaskularnih bolesti.

Američki znanstvenici iznose pretpostavku po kojoj bi fenomen “oksidacije” u organizmu u ovom slučaju mogao utjecati na povećanje rizika i smrtnosti od kardiovaskularnih bolesti, unatoč činjenici da se razina ‘lošeg’ LDL kolesterola smanjila.

Oksidacija masti je jedna od osnovnih reakcija koja utječe na zdravstvenu ispravnost triacilglicerola jer su produkti reakcije oksidacije štetni po zdravlje potrošača. Oksidacija bi mogla biti izraženija kod pušača, osoba sklonih alkoholu ili starijih ljudi.

Na objavljene rezultate studije reagirali su znanstvenici koji traže nastavak istraživanja o utjecaju smanjene potrošnje zasićenih masnoća na rizik od kardiovaskularnih bolesti.

Profesor Frank M. Sachs iz Bostona smatra da američko istraživanje nije “vjerodostojno”, jer se zna da trebaju proći najmanje dvije godine kako bi proces čiji je cilj smanjiti razinu kolesterola u organizmu imao pozitivan učinak na razvoj kardiovaskularnih bolesti, a prikupljanje zaključaka istraživanja američkih znanstvenika trajalo je nešto više od godinu dana.

U očekivanju vjerodostojnijih rezultata profesor Jeremy Pearson iz British Heart Foundation za zdravo srce savjetuje “uravnoteženu prehanu bogatu voćem, povrćem i žitaricama”.

Komentiraj

FOTO:Dusko Marusic/PIXSELL
PODIJELI
Djelatnost je Hine prikup­lja­nje i razaši­lja­nje što potpunijih či­njeničnih i objektivnih novinsko-agencijskih informacija o zbi­va­njima u Republici Hrvatskoj i svijetu za potrebe medija i drugih sudionika društvenoga, političkoga, kulturnog i gospodarskog života.