“Ivan Kukuljević Sakcinski u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici (NSK): u povodu 200. obljetnice rođenja” naziv je izložbe otvorene u utorak u NSK, kojom se odaje počast tom istaknutom znanstveniku, političaru, književniku i leksikografu.

Na izložbi, otvorenoj do 1. lipnja, mogu se razgledati Kukuljevićevi izvorni rukopisi, njegovi stihovi što su ih uglazbili znameniti ilirci te zemljovidi što ih je kao strastveni kolekcionar prikupio za života i darovao knjižnici. U izložbu su uklopljeni i autografi njegovih odabranih povijesnih rasprava, kao i prijepis znamenitog “Govora za narodni jezik” što ga je Kukuljević održao na zasjedanju Hrvatskog sabora 2. svibnja 1843. godine, tražeći da hrvatski postane službenim jezikom, što je i postao četiri godine kasnije.

Kao predložak izložbi poslužilo je djelo “Panorama della Costa e delle Isole di Dalmazia nei viaggi dei Piroscafi del Lloyd Austrico”, nastalo prema crtežima austrijskog umjetnika Giuseppea Riegera. Na taj se prikaz hrvatske obale nadovezuje Kukuljevićev putopis “Izvjestje o putovanju kroz Dalmaciju u Napulj i Rim: s osobitim obzirom na slavensku književnost, umjetnost i starine”,  te uvećane razglednice mjesta kojima je putovao poput Krka, Zadra, Hvara, Poljica.

Izložbu prati istoimeni katalog koji donosi sažeti prikaz Kukuljevićeva života i rada te pregledne opise njegove rukopisne ostavštine u Zbirci rukopisa i starih knjiga. Posebnost kataloga čini Bibliografija radova I. K. Sakcinskoga u fondu NSK u Zagrebu, s 417 bibliografskih jedinica.

Velike su Kukuljevićeve zasluge i u knjižničarstvu, pa ugledna nagrada struke nosi njegovo ime, istaknula je glavna ravnateljica NSK Tatijana Petrić. NSK je jedna od institucija koja brine o Kukuljevićevoj vrijednoj ostavštini, a dio te građe javnost će moći vidjeti na izložbi.

Pokrovitelj izložbe je Hrvatski sabor, a izaslanica predsjednika Sabora, zastupnica Sanja Putica (HDZ) podsjeća da je Kukuljević bio jedan od važnijih nositelja hrvatskog narodnog preporoda, autor drame “Juran i Sofija ili Turci pod Siskom”. Njegovo se političko djelovanje programatski može sažeti u znameniti govor iz 1843., kaže Putica i ističe da je Kukuljević hrabro zastupao stavove o hrvatskoj samostalnosti i identitetu.

Ivan Kukuljević Sakcinski (Varaždin, 1816. – Puhakovac, 1889.) znamenita je osoba hrvatskih preporodnih i političkih gibanja u 19. stoljeću i utemeljitelj niza modernih znanstvenih disciplina, od arhivistike preko književne povijesti do etnologije.