Trgovački centar Mall of Split, gotovo potpuno izgrađen i spreman za početak rada, neće se otvoriti prije konca godine zbog niza sporova i otvorenog rata između investitora iz tvrtke Mejaši prvi i izvođača radova, građevinske tvrtke Mucić & Co. Sukobi oko investicije vrijedne 1,3 milijarde kuna već tjednima pune stupce lokalnih medija, a prije nekoliko dana zabilježen je i fizički obračun između pripadnika dviju zaštitarskih tvrtki angažiranih kako bi čuvale, odnosno pokušale preuzeti gradilište. Bivši specijalac Leo Paurević, godinama vrlo istaknut u uličnim obračunima u Splitu i s nizom kaznenih prijava, teško je ozlijedio nekadašnjeg boksačkog olimpijca Vedrana Đipala, kojeg je unajmio Mucić kako bi spriječio upad na gradilište. Do zaključenja ovog teksta splitska policija nije uspjela ući u trag Paureviću.

  • U kompliciranoj vlasničkoj strukturi nad centrom Mall of Split su i drugi investitori koji su s Berlinom pokušali provesti operaciju s dionicama Hypo banke
  • Tilo Berlin se na sastanku u Splitu održanom 19. svibnja požalio na probleme s hrvatskim bankama i ‘teškoće s unosom novca u Hrvatsku zbog barijera za unos novca i kapitala stranih ulagača’

To je, međutim, samo površinski dio problema oko jedne od trenutno najvećih investicija u Hrvatskoj, od početka praćene skandalima i previranjima između glavnih sudionika. Nacional je ovog tjedna otkrio vrlo značajan podatak koji pokazuje nove elemente u tom slučaju, a mogao bi biti koristan i u višegodišnjoj istrazi kriminalnih radnji austrijske Hypo banke i njenih sumnjivih plasmana na hrvatskom tržištu. Ključan akter gradnje centra Mall of Split je bivši menadžer te banke Tilo Berlin, koji se nakon nekoliko godina djelovanja u pozadini, prošlog mjeseca pojavio u Splitu i otvoreno predstavio kao “zastupnik investitora”. Iz pouzdanih izvora doznajemo i da je na zatvorenim sastancima priznao da je upravo on jedan od ključnih investitora, a daljnje istraživanje Nacionala potvrđuje taj podatak. Berlin, jedan od glavnih optuženika u bankarskoj “majci svih afera”, u ovoj investiciji nije sam: u budućem najvećem trgovačkom centru u Dalmaciji svoje udjele imaju i drugi akteri iz “afere Hypo”, odnosno njegovi partneri koji su se svojevremeno udružili kako bi otkupili dionice banke i potom ih višestruko skuplje prodali Bayerische Landesbanci, zaradivši pritom više stotina milijuna eura. Upravo se Berlin smatra mozgom te operacije.

Povrh svega, podatak koji bi najviše trebao zaintrigirati istražitelje je taj da je Berlin bio direktor Hypo Alpe Adria Bank International 2008., kada je odobren kredit u visini od 30 milijuna eura za gradnju splitskog kompleksa, u kojemu i on ima udjele. Možda je računao na to da će se on u međuvremenu otpisati, kao što je bilo i u nizu sličnih primjera nastalih u to doba. Tek ulaskom austrijske države i vlasničku strukturu banke i provođenjem “forenzičkih istraga”, u Klagenfurtu su shvatili razmjere ovog slučaja i pokušali spasiti što se spasiti može, pa su na dijelu zemljišta u Splitu pokrenuli ovrhu i zabilježili sudske plombe – a iz zemljišnih knjiga vidljivo je da se to dogodilo u ožujku i kolovozu 2014. te 24. travnja ove godine, šest do sedam godina nakon što je kredit odobren. Ipak, ekipa oko Berlina ponovno je bila brža, pa je nizom transakcija između desetak povezanih tvrtki i preraspodjelom i cijepanjem građevinskih čestica osigurala da plombe Hypo banke ostanu samo na zemljištu na kojemu je predviđena gradnja prometnica i ostale infrastrukture, dok je zemljište trgovačkog centra zaobiđeno.

To se pokazalo kao novi problem jer su upravo prometnice jedan od ključnih uvjeta da bi centar bio otvoren: po ugovoru s Gradom Splitom one moraju biti izgrađene i predane u gradsko vlasništvo najmanje mjesec dana prije tehničkog pregleda građevine, a i u splitskoj gradskoj upravi prozreli su namjere investitora i jasno im dali do znanja da neće preuzeti ceste na kojima stoji hipoteka vrijedna 30 milijuna eura. U dosta kompliciranoj vlasničkoj strukturi nad centrom Mall of Split Berlin je možda i ključan akter i djeluje unutar tvrtke Mejaši prvi, s 31,7 posto udjela u ulaganju vrijednom 41 milijun eura.

Tu su, međutim, i drugi investitori koji su s njim svojedobno pokušali provesti operaciju s dionicama Hypo banke: Miguel Spitzy, Frank Noerberger, Oliver Schwarzkopf i Aufrecht Hans-Werner. A još jedan značajan indikator duboke Berlinove upletenosti u splitski projekt jest taj da je tvrtka Mejaši prvi Holding GmbH registrirana na adresi Schwarzstrasse u Salzburgu, na kojoj sjedište imaju i neke njegove druge tvrtke poput Mons Carantanus Privatstiftung, Berlin & Co Capital GmbH te Berlin & Partner Rechtsanwalte.

U priči se pojavljuje i Johannes Edelsbacher, Austrijanac koji se spominjao kao revizor za brojna poduzeća koja su sudjelovala u “aferi Hypo”, a kasnije je optužen za utaju poreza u iznosu od 13,5 milijuna eura: on je menadžer u čak četiri tvrtke uključene u vlasničku strukturu projekta Mall of Split.

Kredit Hypo Bank International iz Klagenfurta u visini od 30 milijuna eura poslužio je za kupnju zemljišta na splitskom predjelu Mejaši, a gradnja trgovačkog centra tada je predstavljena samo kao početak golemog ulaganja koje je trebalo sadržavati i pet velikih poslovnih nebodera, otvoreni trg i nekoliko stambenih zgrada s luksuznim stambenim prostorima. U investiciju su se potom uključila dva investicijska fonda (Tyndaris i ADM Capital) s 36 milijuna eura, a financijska konstrukcija je zatvorena dodatnim kreditima Privredne banke Zagreb, Kreditne banke Zagreb i Intesa banke iz Srbije u iznosu od 39 milijuna eura. Ako se hrvatski istražitelji zainteresiraju za ovaj slučaj, možda će im biti zanimljivo pretresti način kako su se odobravali ovi krediti, jer su banke u procesu due diligencea morale biti dobro upućene u stanje cijelog projekta i niz nejasnih odnosa među investitorima.

A posljednjih tjedana otkrivena je još jedna dodatna okolnost koju će također trebati nešto pomnije provjeriti: nad dijelom zemljišta u projektu svoju zabilježbu vrijednu čak 14 milijuna eura stavio je i odvjetnik Mladen Parčina, koji je dosad obavljao dio pravnih poslova za investitore. Zasad je nejasno radi li se o pozajmici ili nekom drugom obliku transakcije jer dokumenti nisu dostupni, no nadležne hrvatske institucije sve bi mogle vrlo lako razjasniti samo ako provjere je li plaćen porez i u kojem iznosu.

FOTO: Ivo Cagalj/PIXSELL
FOTO: Ivo Cagalj/PIXSELL

Berlin, vjerojatno mozak cijele operacije Mall of Split – za koju je već sada jasno da će ostati tek na trgovačkom centru i da su ideje o gradnji poslovnih nebodera poslužile samo kao argument kako bi od splitske gradske uprave stigla dozvola za veću izgrađenost – na sastanku ključnih aktera u Splitu, održanom 19. svibnja ove godine, otvoreno se požalio na probleme s hrvatskim bankama, pa je očito da mu nedostaje novca za dovršetak investicije. No izrekao je još jednu zanimljivu tezu: ustvrdio je da je “strašno teško donijeti novac u Hrvatsku zbog strahovitih barijera za unos novca i kapitala stranih ulagača”.

A da mu zbilja nedostaje novca tvrdi i Stanislav Mucić, vlasnik građevinske tvrtke Mucić & Co, koja je prije dvije godine sklopila posao izgradnje trgovačkog centra vrijednog 75 milijuna eura. Njegovoj tvrtki su od početka ove godine investitori jednostavno prestali plaćati radove i počeli gomilati dugove, što je uzrokovalo goleme probleme za njegovih 130 zaposlenika – ali i za niz manjih tvrtki angažiranih kao kooperanti. Mucić u medijima otvoreno iznosi dokumente koji dokazuju da je dug već narastao na otprilike 51 milijun kuna i otkriva da je očiti plan investitora – koje je sve do nedavno službeno zastupao Splićanin Kristijan Gelo – bio da im uskratiti otprilike 15 milijuna eura, koliko je potrebno da bi se otkupilo preostalo zemljište i izgradile pristupne ceste kao preduvjet otvaranja samog centra.

Mucić je sa svojom tvrtkom prije dvije godine bio na rubu sloma, također zbog neplaćanja izvedenih radova, no s bankama i vjerovnicima uspio je dogovoriti restrukturiranje, pod uvjetom da u idućem periodu ne započne predstečajnu nagodbu. Sada će to ipak vjerojatno morati učiniti, no zato je podnio i niz kaznenih prijava protiv investitora Mall of Split, o čemu je Nacional izvijestio još prije dva mjeseca. Mucić je za Nacional potvrdio da mu je prije nekoliko tjedana pristupio baš Berlin i ponudio mu sporazum ispisan na trinaest stranica, kojim se on praktično odriče većeg dijela svojih potraživanja, što je on odbio potpisati. Još u svibnju se u ime tvrtke odrekao 950 tisuća eura samo kako bi se projekt nastavio, iako je bio svjestan da sam sebi čini štetu takvim potezom.

Umjesto toga, Mucić je s nizom kaznenih prijava od splitskog suda zatražio privremenu mjeru osiguranja gradilišta, kako se ne bi uništili dokazi, pa je upravo to razlog zašto su se u priči pojavile zaštitarske tvrtke i dio aktera povezan sa splitskim podzemljem; tko je u posjedu objekta, ima značajnu prednost. A ako ga Mucić napusti, teško da će njegova tvrtka ikada vidjeti novac za koji tvrdi da joj pripada.

Na istoj strani s Mucićem je i Stipić grupa, koja je također bila jedan od partnera u projektu, dok su investitori s druge strane pokušali direktno angažirati neke kooperante, od kojih je njihovu ponudu zasad prihvatio splitski Tromont. Do otvaranja trgovačkog centra, koji će s površinom od preko 60 tisuća kvadrata biti tek šesti u Hrvatskoj s oznakom “regionalnog”, zato će očito proteći još nekoliko mjeseci: čak i kada se radovi nastave potrebno je još otprilike tri mjeseca za njihov završetak, dok će za pristupne prometnice najprije trebati otkupiti još nekoliko privatnih parcela vrijednih milijune kuna, a potom ih još i izgraditi. U uvjetima sporazuma potpisanog s Gradom Splitom stoji da treba urediti pristup centru iz smjera Vukovarske ulice, no investitori su s dijelom budućih zakupaca sklopili obvezujući ugovor da će biti osiguran i pristup s Ulice Domovinskog rata, jedne od dviju velikih gradskih avenija. Gradonačelnik Ivo Baldasar zasad se drži po strani i ne intervenira jer je prošle godine uspio provesti ovrhu i naplatiti dvadesetak milijuna kuna zaostalih potraživanja na ime komunalnog doprinosa, dok nije naplaćeno još samo milijun kuna kamata.

No Baldasar je svjestan situacije i neće pristati da Grad Split preuzme nove gradske ceste koje bi bile opterećene ovrhom vrijednom 30 milijuna eura, jer bi time otvorio mogućnost da Hypo banka pokrene tužbe protiv Splita. A takav razvoj događaja svejedno se još ni ne naslućuje – zemljište dviju budućih gradskih prometnica je podijeljeno između Hypo banke, tvrtke Mejaši 9 (u kojoj su vlasnici Kristijan Gelo i partneri), tvrtke Infrastruktura (koju je Gelo osnovao i potom prenio na jednu tvrtku u Austriji) te nekoliko vlasnika privatnih obiteljskih kuća. Vlasničkim i zemljišnim transakcijama te brojnim uključenim tvrtkama bivši bankar Berlin i oko njega okupljeni investitori stvorili su čvor koji očito više ne znaju i ne mogu raspetljati.

 

 

 

Komentiraj