Nova premijera Opere Hrvatskog narodnog kazališta (HNK) u Zagrebu bit će u petak 17. veljače satirična opera “Zaljubljen u tri naranče” velikog ruskog skladatelja Sergeja Sergejeviča Prokofjeva, koju za središnji nacionalni teatar režira Krešimir Dolenčić dok će premijerom ravnati maestro Nikša Bareza.

Kako se ističe u najavi, opera nastala u ranijoj i najradikalnijoj fazi skladateljeva rada – skladana je kada je Prokofjev imao samo 28 godina – jedan je od miljokaza modernoga glazbenog stvaralaštva koji je mijenjao, razvijao i popularizirao, kao i ostala Prokofjevljeva djela, suvremenu glazbenu i glazbeno­scensku umjetnost, u potpunosti odredivši smjer kretanja suvremene glazbe i modernoga poimanja opere.

Skladana je po narudžbi čikaškoga oper­nog društva i praizvedena u prosincu 1921. u kazalištu Auditorium u Chicagu.

Libreto se temelji na komediji C. Gozzija i bajci G. Basilea, a Prokofjev ga je sam napisao služeći se obradom izvornika slavnog ruskog redatelja Vsevoloda Mejerholjda, koji je fantastičnim događajima iz bajke o narančama dodao novu dimenziju, sukladnu vlastitoj viziji kazališta koja se temeljila na mnogoznačnostima commedije dell’arte i uličnome kazalištu.

“Taj predložak i brojne mogućnosti njegove scenske realizacije inspirirali su Prokofjeva da početkom dvadesetih godina 20. stoljeća napiše djelo i glazbu, kakvi do tada nisu postojali u opernoj literaturi. Mnoštvo događaja na pozornici i velik broj slika, inspirirali su ga za skladanje iznimno efektne glazbe, oslobođene bilo kakva sentimentalizma”, stoji u najavi.

Već u prologu nastaje svađa oko toga kakvo će djelo biti izvedeno. Svatko želi nešto drugo, i oni zaljubljeni u igru otjeraju s pozornice sve nesložne i predstava, kakva god bila, može započeti. Luda najavljuje djelo pod nazivom ‘Zaljubljen u tri naranče’, o Kralju Trefu nesretnom zbog bolesti princa, kojeg od melankolije samo smijeh može izliječiti. Princa je začarala zla vještica Fata Morgana, i zato svi pokušaji liječenja pro­padaju.

Nakon mnogih peripetija, smiješnih i tužnih dogodovština, nesretnih i sretnih ljubavnih zapleta, princ je oslobođen prokletstva i može se oženiti za svoju ljubljenu, pa sve završava sretno i veselo.

“Prokofjevljeva glazba osvaja svojom iskrenošću, jednostav­nošću, duhovitošću, osobenim stilom i svojstvenim glazbenim jezikom. Uvrštavanje toga djela u repertoar zagrebačke Opere po­slije 46 godina nosi svježinu toga drugačijega pristupa glazbeno­scenskoj umjetnosti oblikovanoga po principu totalnoga teatra, u najboljemu smislu te riječi”, dodaje se u najavi.