NOĆ KNJIGE 2019. Otvorenje u znaku podatka o snažnom padu čitanosti

Autor:

23.4.2019., Nacionalna i sveucilisna knjiznica, Zagreb - Svecano otvaranje Noci Knjige.knjigomir. Photo: Marko PrpicPIXSELL

Tradicionalnim porukama o čitanju kao ključnome alatu razvoja spoznajnih procesa za smisleniji i ispunjeniji život svečano je u utorak u Zagrebu inaugurirana Noć knjige 2019., čije je otvorenje proteklo u znaku alarmantnih podataka o snažnom padu čitanosti u odnosu na godinu ranije.
Misija prenošenja poruke o vrijednosti knjige i važnosti čitanja ove je godine posebno važna budući da najnoviji podaci istraživanja čitalačkih navika agencije Kvaka pokazuju pad čitanosti u proteklih godinu dana na 42 posto, što je značajan pad u odnosu na godinu ranije, kada je čitanost iznosila 56 posto.
Na važnost knjige i čitanja, te utjecaj knjige na razvoj društva kroz buduće generacije na čijim čitalačkim navikama treba početi raditi od najranije dobi na svečanom otvorenju u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici (NSK) u Zagrebu osvrnula se ministrica znanosti i obrazovanja Blaženka Divjak.
“Od najranije dobi, čitanje uvodi djecu u svijet mašte ali i otvara vrata znanja i razvoja, i čitave svjetove koji su različiti, bogati i doprinose cjelovitom razvoju”, rekla je ministrica. Osim što je sjajna razonoda, čitanje nam pomaže da se bolje i ljepše izražavamo, jasnije oblikujemo misli, komuniciramo na svrsishodan način, bolje pamtimo i snalazimo se i, što je najvažnije, bolje razumijemo sebe, druge i svijet oko sebe, istaknula je.
Najavila je izdvajanje bitno značajnijih sredstva za opremanje školskih knjižnica, čak 5,2 milijuna kuna iz državnoga proračuna. Usporedbe radi, 2015. godine izdvajalo se po 100 tisuća kuna za osnovne te za srednje škole. Riječ je o izuzetno velikom povećanju, a posebno kad se tome pridodaju sredstva osigurana preko Europskog socijalnog fonda, gdje će se za opremanje školskih knjižnica dodatnom lektirom u dvije godine izdvojiti dodatnih 37,5 milijuna kuna.
“Znači, mi ćemo u dvije godine za opremanje školskih knjižnica izdvojiti gotovo 50 milijuna kuna, što su sredstva koja nikada nisu izdvajana za školske knjižnice u proteklom periodu”, rekla je Divjak. Dodala je da će njezino ministarstvo kroz nekoliko dana objaviti rezultate istraživanja među učiteljima, nastavnicima i profesorima o tome koju izbornu lektiru žele te što im treba za školske knjižnice.
Rad na razvijanju ljubavi prema knjizi i čitanju, osim što obuhvaća tradicionalne književne kanone, mora prepoznavati i suvremene naslove u čemu, smatra Divjak, Hrvatska ide u korak s trendovima. U tom smislu MZO prepoznaje i važnost manifestacija kao što je Noć knjige, kazala je.
Na važnost pravog pristupa u poticanju čitanja osvrnuo se državni tajnik pri Ministarstvu kulture Ivica Poljičak. Knjiga je jedan bogati proizvod koji ima svoj put, od autora, preko nakladnika i distributivnog lanca, do publike, rekao je Poljičak, “no ako na kraju taj proizvod ne dopre do publike na pravi način, ako ga publika ne prepozna, onda je jasno da postoji problem”. “U tom smislu pred nama je velik posao”, poručio je Poljičak.
Potrebna koordinirana sveobuhvatna reakcija svih dionika
Član Organizacijskog odbora i glavni urednik portala Moderna vremena Nenad Bartolčić istaknuo je kako je trend očito loš, broj onih koji su pročitali knjigu u protekloj je godini pao, a manji je i broj onih koji su kupili knjigu u posljednja tri mjeseca. Produkcija knjiga pada, imamo kronični nedostatak kvalitetnijih izdanja koja nisu unutar dominantnog knjižnog mainstreama čime bi se za čitanje zainteresirali i oni koje ne zanima čitati samo književnost, rekao je.
“To je jedan dugotrajniji negativni trend koji se trudimo i kroz ovu manifestaciju zaustaviti, pa i preokrenuti”, rekao je Bartolčić. Da bi se to dogodilo, potrebno je daleko više aktivnosti svih dionika sektora, jer jedna manifestacija ili nekoliko njih nije dovoljno, smatra.
“Potrebna je jedna osmišljenija sveukupna kulturna politika i Ministarstva kulture i Ministarstva znanosti i obrazovanja, te cjelokupne knjižne branše “da se koordiniramo, da vidimo što radimo dobro a što ne radimo dobro, što uopće ne radimo”. “Bez jednog osmišljenijeg pristupa teško da će se trendovi popraviti, a svaka izgubljena godina znači da će nam trebati nekoliko godina da tu godinu vratimo”, dodao je.
Predsjednik Zajednice nakladnika i knjižara Slavko Kozina istaknuo je kako je Noć knjige nastala na valu entuzijazma različitih dionika, s osnovnim ciljem poticanja čitanja, iz čega je nastala široka, inkluzivna platforma, najmasovnija u kulturi, koja obuhvaća sve sfere društva, od vrtića do kafe barova i javnoga prijevoza.
“To znači da svi imaju potrebu i svijest o važnosti čitanja. Samim tim ova manifestacija u praksi provodi ono što je i dio strategije o poticanju čitanja koju je usvojila Vlada. To je svojevrsna godišnja inventura o ulozi knjige i čitanju”, rekao je Kozina.
No, podaci o čitanju su nesmiljeni: “Tu se trebamo debelo i zamisliti, ali i vrlo brzo reagirati”, rekao je Kozina. Ne manje važno je propitivanje knjige u lancu pisac-nakladnik-knjižnica/knjižara i njihovoj ulozi, kao i ulozi javnih politika u odnosu spram knjige, napomenuo je.
“U tom kontekstu nečitanje je danas sociološki problem. Ono ima razorne posljedice na društvo ukoliko to nečitanje raste, a na nebrigu nemamo pravo”, poručio je.
Noć knjige 2019. održava se 23. travnja u povodu Međunarodnoga dana knjige i autorskih prava, i Dana hrvatske knjige što se obilježava 22. travnja. Središnja tema ovogodišnje manifestacije je “Omiljeni likovi i junaci iz svijeta knjige i stripa”, a održava se u 175 gradova i mjesta diljem Hrvatske, s preko 800 programa.

Komentari

Morate biti ulogirani da biste dodali komentar.