Njemački i austrijski mediji o padu hrvatske vlade

Autor:

28.04.2016., Zagreb - Predsjednik Vlade RH Tihomir Oreskovic obrazlozio je na konferenciji za medije Nacionalni program reformi. Tihomir Oreskovic, Tomislav Karamarko, Bozo Petrov. 
Photo: Patrik Macek/PIXSELL

Njemački i austrijski mediji popratili su u petak izglasavanje nepovjerenja  hrvatskom premijeru Tihomiru Oreškoviću zaključivši da je taj događaj zemlju gurnuo u još dublju krizu a za krizu vlasti uglavnom optužuju vladajući HDZ.

“Epicentar trajnog potresa u hrvatskoj politici je i dalje stranka HDZ koja sebe opisuje kao ‘nacionalno-konzervativnu’. Nesrazmjer između neomiljenosti u narodu i želje za vlašću je već dulje odlika HDZ-a koja uvijek iznova izaziva političke potrese”, kaže se u članku dnevnika Frankfurter Rundschau kojim je popraćeno izglasavanje nepovjerenja Tihomiru Oreškoviću.

U članku se predsjedniku HDZ-a Tomislavu Karamarku predbacuje da je od samog početka premijeru “otežavao život”. Između ostalog i ubacivanjem jednog “desnog ekstremista” na mjesto ministra kulture.

Frankfurter Rundschau Tomislava Karamarka optužuje da je, “nakon što su mnogi čelnici stranke završili u zatvoru”,  HDZ postavio na noge šireći mržnju prema manjinama, i to naročito srpskoj.

“On (Karamarko) je pritom toliko polarizirao narod da je umjerena sredina društva praktički nestala a HDZ izgubio potencijalnog koalicijskog partnera iz građanskog bloka”, zaključuje se u članku.

Nadregionalni dnevnik Sueddeutsche Zeitung još je oštriji u analizi političkih zbivanja u Hrvatskoj.

“Ono što je sada ostalo je jedan predsjednik stranke optužen zbog korupcije, jedna novonastala stranka koja nije ispunila svoje obećanje, jedan farmaceutski menadžer koji je upravo apsolvirao svoje kratko gostovanja u svojstvu premijera i jedna zemlja koja je šest mjeseci bila vođena političarima koji su više bili zabavljeni sami sobom nego provođenjem važnih političkih reformi. Vlada koja je nakon dvomjesečnog natezanja nastupila kao vlada obnove u povijest će otići kao vlada kaosa”, kaže se u članku pod naslovom “Kako je hrvatska vlada pojela samu sebe”.

SZ primjećuje kako će, bez obzira na ishod novih izbora ako do njih dođe, stanje u zemlji ostati teško.

“Zemlja je podijeljena. HDZ je u kratkom razdoblju na vlasti zemlju usmjerio udesno. Glasnije od otvorenih svađa u vladi posljednjih mjeseci su bili samo nacionalistički tonovi”, kaže se u članku koji isto tako ističe neslavnu ulogu ministra kulture Zlatka Hasanbegovića koji je zbog svojih revizionističkih stavova i umanjivanja zloćina ustaškog režima postao “simbolom nacionalističke politike nove vlade”, zaključuje se u članku u kojem se ističe i pojačani pritisak na medije i intelektualce koji odstupaju od ministrove struje.

Austrijska novinska agencija APA u analizi koju su prenijeli mnogi austrijski mediji zaključuje da se Hrvatska 25 godina nakon izlaska iz Jugoslavija, koje autor članka naziva “YUxit”, nalazi u dubokoj političkoj krizi i “na rubu stečaja”.

“Budućnost zemlje je jako neizvjesna. Zemlja je jako podijeljena a korijeni te podjele sežu u Drugi svjetski rat”, citira APA Zijada Bećirovića, direktora Međunarodnog instituta za bliskoistočne i balkanske studije (IFIMES) iz Ljubljane. On je Hrvatsku usporedio sa Slovenijom koja se nakon ulaska u EU i NATO pretvorila u “zemlju bez vlastitih strateških ciljeva”.

Slično piše i dnevnik Wiener Zeitung koji Hrvatsku vidi “opasno blizu stečaja”.

“Unutarnji sukobi i pokušaji političkog profiliranja pojedinaca posljednjih mjeseci, odvraćali su od stvarnih problema Hrvatske. Pompozno najavljivane reforme su ostale po strani, što je najmlađu članicu Europske unije još više dovelo do ruba stečaja”, kaže se u dnevniku Wiener Zeitung koji ni u budućnosti ne vidi izgleda za promjenu stanja.

“Prema najnovijim podacima državno zaduženja je doseglo 90 posto gospodarskog učinka zemlje a ni nadolazeće godine ne slute ništa dobrog: 2017. Hrvatskoj na naplatu dolaze mnogi dugovi što bi Hrvatsku moglo gurnuti u sličnu gospodarsku situaciju kao i Grčkoj”, zaključuje list.

Komentari

Morate biti ulogirani da biste dodali komentar.

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)