Njemačka kancelarka Angela Merkel posjetit će u srijedu centar za izbjeglice u Heidenauu u Saskoj kako bi osudila ksenofobne napade, dok je Njemačka istodobno odbila vratiti Sirijce u zemlje kroz koje su ušli u Europsku uniju, što je Europska unija ocijenila kao “čin europske solidarnosti”.

Merkel je osudila nasilne prosvjede protiv imigranata do kojih je prošloga vikenda došlo u tom centru, a ovo će biti njezin prvi posjet nekom izbjegličkom centru otkako je počela europska migracijska kriza u kojoj je Njemačka najizloženija. Berlin je u utorak najavio da neće vraćati Sirijce u zemlje kroz koje su ušli u Europsku uniju, što je mjera koja se već dugo provodi.

Tom se gestom “priznaje činjenica da se ne može zemljama članicama smještenim na vanjskim granicama Unije prepustiti da same rješavaju” problem nevjerojatnog priljeva migranata, kao što su to Grčka ili Italija, komentirala je u Bruxellesu glasnogovornica Europske komisije Natasha Bertaud.

 

  • “Europa je u situaciji koja nije dostojna Europe, to se jednostavno mora reći”, rekla je Merkel pozivajući tijekom razgovora s građanima na pravedniju raspodjelu prihvata izbjeglica unutar EU.

 

Nakon što je u ponedjeljak u Mađarsku ušlo 2.100 osoba, što je dosad najviše u jednome danu, stotine izbjeglica nastavile su pristizati u utorak na srbijansko-mađarsku granicu, nekoliko dana prije zatvaranja toga prilaza Europskoj uniji, koje je najavljeno za 31. kolovoza. Ti su migranti granicu prešli u blizini mađarskoga sela Roszke, jednoga od malobrojnih prijelaza sa Srbijom koji još nije zatvoren. Njihovo je putovanje zaustavljeno prošloga tjedna kad je makedonska policija na nekoliko dana zatvorila granicu.

U noći s ponedjeljka na utorak u Suboticu je stiglo više od dvadeset autobusa punih izbjeglica, koji su putovanje prema Mađarskoj nastavili pješke. U izbjegličkom centru u Preševu, prema podacima UNHCR-a zabilježen je dolazak tisuću osoba. Više od tisuću migranata prešlo je u utorak grčko-makedonsku granicu, a navečer je brod s gotovo 2.500 uglavnom sirijskih izbjeglica ušao u grčku luku Pirej, kamo su došli s otoka Lezbosa.

Premda je pošteđena najvećega vala migranata, Bugarska je najavila da će poslati vojsku na granicu s Makedonijom, a Austrija je već odlučila raymjestiti 500 vojnika koji će organizirati privremeni smještaj i dijeliti humanitarnu pomoć.

Glasnogovornica Visokoga povjereništva za izbjeglice u Ženevi Melissa Fleming rekla je da se “stanje smirilo nakon kaosa koji je izbio prošloga tjedna” na grčko-makedonskoj granici, ali da očekuje da će broj migranata na tom području porasti s 1.500 na 3.000 na dan.

Od siječnja do lipnja ove godine u Europsku uniju su kroz Makedoniju, Srbiju, Bosnu i Hercegovinu, Albaniju, Crnu Goru i Kosovo ušle 102 tisuće migranata, u usporedbi s 8.000 u istom razdoblju prošle godine, objavila je agencija Frontex zadužena za vanjske granice schengenskoga prostora.

Prema podacima kojima raspolaže Frontex, u prvih sedam mjeseci ove godine, broj migranata na granicama Europske unije dosegao je 340 tisuća, u usporedbi sa 123.500 u istom razdoblju prošle godine.

Samo prošloga tjedna približno je 5.300 osoba, uglavnom s područja supsaharske Afrike, spašeno u Sredozemlju u okviru nekoliko desetaka operacija spašavanja koje provode talijanska mornarica i europska misija Triton.

Tijekom summita o Zapadnom Balkanu koji počinje u četvrtak u Beču, Austrija bi trebala predložiti akcijski plan u pet točaka koji predviđa jačanje borbe protiv mreža krijumčara, “ravnopravniju” raspodjelu izbjeglica unutar EU, pojačanu suradnju sigurnosnih službi, pomoć zemljama iz kojih dolaze migranti i “strategiju azila na europskoj ljestvici”.

No posebni izvjestitelj UN-a za prava migranata Francois Crepeau ustvrdio je da EU mora razraditi “koherentnu, globalnu” politiku prihvata migranata koja će poštovati ljudska prava.

Komentiraj

FOTO:getty images
PODIJELI
Djelatnost je Hine prikup­lja­nje i razaši­lja­nje što potpunijih či­njeničnih i objektivnih novinsko-agencijskih informacija o zbi­va­njima u Republici Hrvatskoj i svijetu za potrebe medija i drugih sudionika društvenoga, političkoga, kulturnog i gospodarskog života.