Nizozemci u srijedu izlaze na parlamentarne izbore duboko podijeljeni i nesigurni. Iako je ekonomija u dobrom stanju, Nizozemce muče pitanja nacionalnog identiteta, islama i masovne imigracije.

Iako u srijedu izlaze na možda i najvažnije izbore u nekoliko desetljeća, mnogi će se toga jutra probuditi neodlučni.

“Još uvijek ne znam. Teško je odlučiti se”, kaže 50-godišnja majka dvoje djece Margot Reesink.

A izbor je šarolik. U parlament će pokušati ući predstavnici 28 stranaka.

Najvažnije riječi u kampanji bile su “normen en waarden”. Iako to u prijevodu znači “standardi i vrijednosti”, zapravo se radi o usijanoj raspravi o useljavanju i islamu.

Raspravu je potaknuo desničar Geert Wilders. Njegova Stranka za slobodu (PVV) godinama je eksploatirala tu temu i vodila u anketama.

Protržišna i liberalna Narodna stranka za slobodu i demokraciju (VVD) premijera Marka Ruttea ipak se oporavila u posljednjim tjednima i preuzela tijesno vodstvo.

Izgledna široka koalicija

Parlamentarnim izborima u Nizozemskoj  u zapadnoj Europi počinje kritična izborna godina u kojoj se stranke nacionalističke desnice bučnim protuuseljeničkim sloganima nadaju da će prekrojiti politički krajobraz kontinenta.

Nizozemska politička scena je razmrvljena. Po anketama bi čak 14 stranaka moglo ući u parlament, od kojih mnoge s jednim ili dva zastupnika.

VVD bi mogao osvojiti 25 od 150 zastupničkih mjesta, kažu ankete. Wildersov PVV jedno ili dva manje.

Demokršćani (CDA) i socijalni liberali (D66) bore se za treće mjesto. Obje stranke mogle bi doći do 20 mandata.

Zelena ljevica (GL) mogla bi po anketama do 15 mandata, a sličan rezultat predviđa se i socijalistima (SP).

Aktualni Rutteovi manjinski partneri u vladi, laburisti (PvdA), u velikom su padu i osvajaju samo desetak mandata.

Ako se ankete pokažu točnima, za sastavljanje koalicijske vlade trebat će najmanje četiri stranke.

Rutte je bio u najboljoj poziciji i prije nego što je preuzeo vodstvo u anketama jer Wildersov koalicijski potencijal gotovo i ne postoji. Osim jedne umirovljeničke stranke koja bi mogla postati parlamentarna, s tim krajnjim desničarem koalirati ne želi nitko.

To, međutim, ne znači da će Rutte lako sastaviti većinu, jer s mnogim strankama osim stvaranja sanitarnog kordona oko Wildersa nema mnogo zajedničkog. Prije četiri godine koalicijski su pregovori trajali dva mjeseca.

Među onima koji znaju što će učiniti na izborni dan nalaze se članovi nizozemske kraljevske obitelji. Iako imaju pravo glasa, oni tradicionalno apstiniraju.

Suočenoj s rastom populizma i demagogije i iznenađujućim rezultatima referenduma u Britaniji i američkih predsjedničkih izbora, Europa će nestrpljivo iščekivati rezultate iz Nizozemske. Posebno se to odnosi na Francuze i Nijemce koji će također ove godine na birališta.

Wilders – ‘one man show’

Svojim govorničkim vještinama i oštrim stajalištima koje mnogi drže rasističkim i ksebofobnim, Geert Wilders (53) kontroverzna je figura na nizozemskoj političkoj sceni još otkako je prvi put ušao u parlament 1998. godine.

Njegova stranka PVV zapravo je ‘one man show’. Wilders određuju politiku, sastavlja izborne liste, a stranačko financiranje drži u tajnosti.

Kaže da je njegova “misija” potpuna deislamizacija Nizozemske, u što uključuje zatvaranje džamija i zabranu Kurana. U tom je nastojanju stvorio mnogo neprijatelja pa godinama živi pod policijskom zaštitom.

Ostatak programa stane mu na jedan list papira – Nexit, povratak guldena, nula odobrenih zahtjeva za azil, zatvorene granice, zaustavljanje svake međunarodne pomoći, niže stanarine, niži zdravstveni troškovi.

Sigurnosne mjere ga ograničavaju u javnim nastupima pa je svoju politiku navikao predstavljati u parlamentu i, slično kao Donald Trump, na Twitteru.

U braku je s bivšom diplomatkinjom mađarsko-židovskog podrijetla  Krisztinom Marfai Arib. Par je odlučio da ne želi imati djecu. “S ovakvim mjerama sigurnosti oko nas, ne bi imali nikakav život”, rekao je Wilders.

Aktivno je podržavao Donalda Trumpa i bio među prvima koji mu je čestitao na pobjedi, a sudjelovao je i u kampanjama Marine Le Pen u Francuskoj i protuuseljeničke Alternative za Njemačku.

“Jučer nova Amerika, a sutra nova Europa. Na početku smo patriotskog proljeća u Europi”, rekao je nedavno.

Na izborima 2012. PVV je bio treća najjača stranka s 15 mandata.

Mark Rutte – ekonomija kao adut

Nakon gotovo sedam godina provednih u Torentjeu (maloj kuli), kako Nizozemci nazivaju ured premijera, liberalni čelnik Mark Rutte ponovo očekuje povjerenje birača.

Najjači mu je argument ekonomski uspjeh njegove vlade. Lani je gospodarski rast bio 2,1 posto, a u njegovu mandatu smanjena je nezaposlenost i proračunski manjak.

To, međutim, samo po sebi nije dovoljno pa je kultivirani Rutte, priznati pijanist i diplomirani povjesničar, morao pokazati i čvrstinu kako bi odgovorio na nacionalističku i protuislamsku retoriku Geerta Wildersa.

U otvorenom pismu u siječnju obrušio se na ljude “koji krše naše slobode iako su u ovu zemlju došli upravo zbog njezinih sloboda”.

“Ili budite pristojni ili odlazite”, poručio je.

Iako mu je i u pedesetoj dječački izgled ostao nedirnut, Rutte je zakleti neženja.  Predstavlja se kao lider koji je donosio teške odluke i uspješno upravljao zemljom u vremenima krize.

Jednom tjedno ostavlja državne obaveze kako bi predavao sociologiju i građansko pravo u jednoj haškoj srednjoj školi.

Komentiraj

FOTO:EPA/LEX VAN LIESHOUT
PODIJELI
Djelatnost je Hine prikup­lja­nje i razaši­lja­nje što potpunijih či­njeničnih i objektivnih novinsko-agencijskih informacija o zbi­va­njima u Republici Hrvatskoj i svijetu za potrebe medija i drugih sudionika društvenoga, političkoga, kulturnog i gospodarskog života.