Nizozemci su u srijedu ujutro počeli glasovati na referendumu o Sporazumu o pridruživanju Ukrajine i EU-a čiji će rezultat biti pokazatelj odnosa prema Bruxellesu pred britanski referendum o članstvu u EU-u u lipnju.

 

Birališta su otvorena u 8,30 sati, a zatvorit će se u 17 sati. Referendum je neobvezujući te nizozemska vlada neće morati uložiti veto na europskoj razini ako birači glasuju protiv sporazuma.

Sveobuhvatni politički, trgovinski i obrambeni sporazum o pridruženom članstvu EU-Ukrajina privremeno se primjenjuje od siječnja, no moraju ga ratificirati sve države članice EU-a u cijelosti kako bi imao punu pravnu snagu. Nizozemska je jedina država članica koja to još nije učinila.

Odbacivanje sporazuma bila bi pobjeda za ruskog predsjednika Vladimira Putina, koji se protivi jačanju veza između EU-a i Ukrajine i kojeg mnogi krive zbog toga što su proruski pobunjenici u Ukrajini prije dvije godine srušili zrakoplov na letu iz Amsterdama, ocjenjuju agencije.

Dodaju da mnogi Nizozemci smatraju da moraju birati između dvije neprivlačne opcije: ekspanzionističkih snova birokrata u Bruxellesu koji ne odgovaraju nikome ili pomaganja Putinu kojeg okrivljuju za rušenje zrakoplova MH17 u srpnju 2014. kada je poginulo gotovo 200 nizozemskih građana.

Mnogi su uz to zbunjeni. “Neću glasovati”, rekao je Gijs, instruktor vožnje u Amsterdamu. “Ne razumijem o čemu je riječ, i ne razumijem zašto je referendum sazvan.”

Organizatori referenduma mogli bi vrlo lako početi razmišljati i o organizaciji referenduma o “Nexitu”, izlasku Nizozemske iz EU-a, smatra Tony van der Togt s Instituta za međunarodne odnose Cligendael iz Den Haaga. Napominje da bi nizozemski referendum mogao postaviti i opasan presedan u EU-u. “Više se neće moći donositi odluke”, rekao je.

Po posljednjoj anketi, 66 posto birača koji će izići na referendum glasovat će protiv sporazuma, a samo 25 posto za, a odlučujuću ulogu u konačnom rezultatu imat će odaziv birača. Agencija TNS Nipo predviđa odziv od 32 posto, nešto iznad praga od 30 posto potrebnog da bi referendum bio valjan.

Vlada, koja podržava sporazum s Ukrajinom, strahuje da bi se referendum mogao pretvoriti u protest kao 2005., kada je većina birača odbacila prijedlog prvog Ustava EU-a.

“Nadam se da će Nizozemci moći nadići svoje nezadovoljstvo i kazati: ‘Da, ljuti smo na Europu, ljuti smo na ovu našu vladu, ali ipak podržavamo Ukrajinu”, rekao je nizozemski ministar financija Jeroen Dijsselbloem.

Iako neke parlamentarne stranke ističu da će se ishod referenduma morati poštivati, “stajalište vlade je da će poštivati zakon, koji jednostavno kaže da ćemo ponovno razmisliti”, rekao je Dijsselbloem, dajući do znanja da će vlada nastojati sačuvati sporazum s Ukrajinom, ili barem njegovu suštinu, kakav god bio ishod referenduma.

Vlada nije željela u kampanji stavljati naglasak na Rusiju, ali je promijenila taktiku kako se približavao datum odluke.

Mladež Dijsselbloemove Laburističke stranke, mlađi koalicijski partner u vladi premijera Marka Ruttea, tiskala je postere na kojima protueuropski populist Geert Wilders strastveno ljubi Putina.

Vlada je u početku naglašavala ekonomske koristi sporazuma, ali se u zadnje vrijeme fokusira na njegovu važnost za reforme u Ukrajini na području borbe protiv korupcije, ljudskih prava i demokracije.

“Svi koji žele napredak u Ukrajini traže od nas da glasujemo ‘da’, kao i drugih 27 država članica. O tome je riječ i ničemu drugom”, rekao je u petak potpredsjednik vlade Lodewijk Asscher, pozivajući građane da glasuju za sporazum. “Postoje drugi načini da izrazite osjećaje prema EU-u”, poručio je.

Protivnici sporazuma ističu da je on prvi korak prema punopravnom članstvu Ukrajine u EU-u. “Pravnici to nazivaju kvazi-članstvom,” rekao je Baudet.

Mnogi ukrajinski političari smatraju da Ukrajina zaslužuje taj sporazum i rado ističu napredak postignut u usklađivanju s europskim standardima od 2014. i rušenja proruskog predsjednika Viktora Janukoviča. Janukovič je srušen s vlasti upravo zato što 2013. nije želio potpisati taj sporazum.

Ministar vanjskih poslova Pavlo Klimkin naglasio je u intervjuju za nizozemsku televiziju u nedjelju napredak kad je riječ o pravima homoseksualaca i transrodnih osoba, u čemu se Nizozemci smatraju predvodnicima.

“U zadnja 24 mjeseca od Majdana proveli smo više reformi nego u zadnje 24 godine”, rekao je.

Komentiraj


FOTO:FaH
PODIJELI
Djelatnost je Hine prikup­lja­nje i razaši­lja­nje što potpunijih či­njeničnih i objektivnih novinsko-agencijskih informacija o zbi­va­njima u Republici Hrvatskoj i svijetu za potrebe medija i drugih sudionika društvenoga, političkoga, kulturnog i gospodarskog života.