Kako doznaje Nacional, delegacija minhenskog IFO instituta na čelu s direktorom Hansom-Wernerom Sinnom doći će tijekom lipnja u Zagreb kako bi vodstvu HDZ-a predstavila završni nacrt gospodarskog programa na kojem već mjesecima zajedno rade. Tu su informaciju za Nacional potvrdila dva izvora iz samog vrha stranke.

“Nakon što sa suradnicima iz HDZ-ovih Odbora zaduženih za gospodarstvo analizira njemački prijedlog, Tomislav Karamarko dat će ga na izglasavanje na predsjedništvo stranke i očekuje da će ga članovi predsjedništva podržati. Nakon toga slijedi odabir užeg tima, budućeg gospodarskog tima vlade, odnosno stručnjaka koji će te mjere i provesti”, potvrdio je za Nacional izvor iz najužeg kruga Tomislava Karamarka.

[quote_box_center]

• ‘Riječ je o jednoj široj priči, o promjeni funkcioniranja cjelokupnog sustava, a ne o tome hoće li se promijeniti ovaj ili onaj porez. Nijemci su nam ukazali i na važnost suradnje svih institucija’

• HDZ se protivi privatizaciji strateških poduzeća, ali planiraju privatizirati neiskorištene turističke i industrijske potencijale. Mali poduzetnici imat će posebne stope poreza, a agencija će biti manje

[/quote_box_center]

O gospodarskom programu HDZ-a u medijima se raspravlja već mjesecima, može se čak reći da on zaokuplja više pažnje nego bilo koja mjera aktualne Vlade. Konkretno, budući gospodarski program HDZ-a sadržava 15 poglavlja, a njih 10 radi se u suradnji s IFO institutom.

No svi koji očekuju da bi Nijemci mogli HDZ-u donijeti neka revolucionarna rješenja kojima će Hrvatsku u tri poteza izvući iz krize, mogli bi ostati razočarani.

“Nema čarobnih poteza, riječ je o skupu različitih mjera koje će sve zajedno dovesti do pozitivnih rezultata. Riječ je o jednoj široj priči, o promjeni funkcioniranja cjelokupnog sustava, a ne o tome hoće li se promijeniti ovaj ili onaj porez. Jer, svaka pojedinačna mjera može na neke dijelove gospodarstva imati pozitivan, a na neke druge negativan efekt.

Zato je potrebno dobro procijeniti sve pozitivne i negativne efekte pojedinih mjera te ponuditi rješenja i za one segmente koji bi se našli u negativnoj bilanci, a bit je u tome da skup svih ekonomskih mjera na kraju bude pozitivan”, objašnjava za Nacional predsjednik HDZ-ova Odbora za gospodarstvo Marko Kolaković, profesor sa zagrebačkog Ekonomskog fakulteta. On smatra da zato ne bi bilo ni dobro da Karamarko preuranjeno iznosi sve dijelove programa.

“Sto posto čistih ekonomskih mjera nema, svaka mjera može imati prostor za političke kritike, ali bitno je povući prave mjere i prave poteze u pravo vrijeme”, objašnjava Kolaković.

Nešto slično iznio je u subotnjem intervjuu prilogu Obzor Večernjeg lista i predsjednik HDZ-a, kad je govorio o reformi javnog sektora, državne i javne uprave te o poreznoj reformi.

“Ako provedemo samo reformu javnog sektora, bez poticanja poduzetništva, imat ćemo poplavu nezaposlenih nesretnih ljudi koji će biti socijalna bomba. Ako pak ne napravimo reformu javnog sektora, ne možemo poticati poduzetništvo. Javni sektor i državna uprava moraju biti racionalni, a ne opterećenje realnom sektoru koji posustaje. Zato se te dvije reforme moraju odvijati usporedo i tada ćemo izbjeći bolne rezove”, rekao je Karamarko koji očekuje da će se, kad se osnaži realni sektor, višak zaposlenih iz javnog sektora i državne uprave moći zaposliti u gospodarstvu. Karamarkov cilj je i reforma tržišta rada te zapošljavanje mladih ljudi u sektoru malog i srednjeg poduzetništva, koje treba što više rasteretiti od poreza.

“Primjerice, Bavarska ima oko 600 malih pivovara. Za njih vrijedi diferencirana stopa trošarina jer oni kao mali proizvođači ne mogu konkurirati multinacionalnim brendovima kao što su Beck’s, Heineken ili Carlsberg. Dakle, za male poduzetnike i obrte moramo imati posebne uvjete pomoći i posebne stope oporezivanja. Ne može, primjerice, mali obiteljski hotel bez nekih olakšica ozbiljno konkurirati velikom hotelskom lancu”, kaže Kolaković koji je bio i na čelu HDZ-ove gospodarske delegacije prilikom njihova nedavnog posjeta IFO institutu u Münchenu.

Ondje su se kratko vidjeli i s direktorom instituta Hansom-Wernerom Sinnom, a kroz Institut proveo ih je njegov savjetnik. U četverodnevnom posjetu Bavarskoj, predstavnici HDZ-ovog gospodarskog tima bili su i u tamošnjem ministarstvu gospodarstva, ministarstvu poljoprivrede, gospodarskoj i obrtničkoj komori te u tvrtkama BMW i Siemens. Ondje su se upoznali s načinom rada tih institucija i tvrtki kao i s načinom funkcioniranja njemačkog gospodarskog sustava u cjelini.

“Nijemci su nam ukazali na važnost suradnje svih institucija povezanih s gospodarstvom, od ministarstva gospodarstva i poljoprivrede do gospodarske komore, koji svi moraju biti dobro koordinirani. Oni imaju složeni sistem optimalnog iskorištavanja svih potencijala, i još uz to imaju dualni sistem obrazovanja, gdje se točno zna za što se mladi naraštaji obrazuju. Točno se zna koliko će do 2020. trebati inženjera, koliko obrtnika, a koliko drugih zanimanja. Kod njih sustav zaista znači sustav, oni su odlično sinkronizirani na svim razinama.

Što je jako zanimljivo, nemaju agencije nego se sve radi u okviru ministarstva gospodarstva. Kod nas, pak, svako radi za sebe, Ministarstvo gospodarstva, Ministarstvo poljoprivrede i Ministarstvo turizma uopće nisu usklađeni, poduzetništvo i obrt nepotrebno su izdvojeni iz Ministarstva gospodarstva, a Ministarstvo gospodarstva bavi se istraživanjem ruda u Jadranu. Istovremeno, Ministarstvo turizma bavi se jedino s prebrojavanjem turista. Nijemcima je neobično da mi ne možemo shvatiti kako sustav tako ne može funkcionirati i da ne možemo posložiti i urediti tu našu malu Hrvatsku”, govori profesor Kolaković.

Zbog toga HDZ-ov tim, paralelno sa stručnjacima iz njemačkog IFO instituta, radi analizu potrebe izdvajanja određenih djelatnosti u agencije te opravdanosti postojanja nekih od njih. Izrađuje se i analiza parafiskalnih nameta kako bi se njihov opseg mogao svesti na optimalnu mjeru i dodatno rasteretiti gospodarstvo.

“U to treba ozbiljno zahvatiti jer poduzetnicima treba dati zraka. Moramo znati da bez poduzetničkog zamaha neće biti gospodarskog oporavka”, ističe Kolaković.

Naglasak HDZ-ovog programa bit će na stavljanju svih resursa u funkciju gospodarstva te iskorištavanje potencijala na svim razinama.

“Ne smijemo imati neiskorištenih tvornica, poljoprivrednih površina ni turističkih objekata”, kaže Kolaković. Ono što su HDZ-ovi gospodarski stručnjaci, pa i predsjednik stranke više puta isticali bila je priprema projekata čija će realizacija započeti odmah ili u vrlo kratkom roku nakon što HDZ, kako se oni nadaju, dođe na vlast. U pripremi je čak 50 projekata različite veličine i vrijednosti. Od toga su neki projekti već poznati, neki su čak uvršteni u strategiju aktualne Vlade, ali je za njihovu realizaciju učinjeno ništa ili vrlo malo. Tako se među projektima koje će HDZ istaknuti svakako nalazi nizinska pruga Zagreb-Rijeka, Pelješki most, LNG terminal na Krku, Kanal Dunav-Sava, ali i, primjerice, Hidroelektrana Kosinj te projekt navodnjavanja Slavonije. Kao jedan od intrigantnijih projekata spominjala se izgradnja podmorskih tunela kojima bi se povezali jadranski otoci, što Marko Kolaković ističe kao puno brže rješenje no što bi bila izgradnja mostova.

FOTO: Dusko Jaramaz/PIXSELL

Kolaković kaže da HDZ nije protiv privatizacije, ali se svakako protivi privatizaciji strateških poduzeća koje se najavljuju i pripremaju bez ikakve jasne strateške vizije zašto se to čini.

“Za privatizaciju imamo na raspolaganju čitav niz neiskorištenih turističkih i industrijskih potencijala, od Kupara pa nadalje, ali privatizirati prirodne monopole i identitetske strateške tvrtke i ne dolazi u obzir”, ističe Kolaković. No kad je, primjerice, Podravka u pitanju, relevantni stručnjaci smatraju da je ta tvrtka platila preveliku cijenu za kupnju slovenske tvrtke Žito.

Kolaković ne razumije ni zašto mirovinski fondovi podržavaju ulaganja u Sloveniju umjesto u hrvatska poduzeća. “Mi u Hrvatskoj stalno govorimo o tome kako želimo direktne strane investicije, a onda Podravka kupuje Žito kao slovensku tvrtku, dok se nedavno upravo odrekla te domaće proizvodnje”, kaže Kolaković.

On smatra da bi upravo poljoprivreda i prehrambena industrija trebale biti neke od ključnih gospodarskih grana, ali da za to treba stvoriti preduvjete.

“Osim pokretanja projekta navodnjavanja, treba izgraditi skladišta i otkupne stanice za skladištenje poljoprivrednih proizvoda, kako bi se oni mogli plasirati na domaće tržište u turističkoj sezoni kad mogu postići i najbolju cijenu, ali naravno i za izvoz. Hrvatska poljoprivreda mora napokon početi proizvoditi za hrvatski turizam. Međutim, problem je u tome što ne postoji racionalna organizacija ni učinkovita koordinacija između ministarstava poljoprivrede, turizma i gospodarstva. To je ono o čemu su nam govorili i Nijemci, da je potrebno prije svega izgraditi dobro organizirani i nakon toga koordinirani sustav jer bez njega ne treba očekivati promjene. Dojam je da svaki ministar ‘solira’, odnosno radi što hoće i među njima ne postoji nikakva koordinacija”, ističe Kolaković.

On smatra da je potrebno ojačati i ulogu Hrvatske poštanske banke, odnosno pretvoriti je u čvrstu domaću banku koja će plasirati povoljne kredite za hrvatske poduzetnike, u suradnji s HBOR-om ili samostalno. Zbog toga će biti potrebna i aktivnija uloga HNB-a. No kad je riječ o smanjenju hrvatskog tečaja, što neki zagovaraju kao mogućnost podizanja konkurentnosti hrvatskih izvoznika, Kolaković smatra da se trebaju napraviti detaljne analize pozitivnih i negativnih efekata te mjere. Ako bi analiza pokazala da su pozitivni učinci te mjere generalno veći od negativnih, kaže da bi se trebalo drugim povezanim mjerama anulirati negativne efekte te mjere na korisnike kredita s valutnom klauzulom.

No izgleda da je Karamarko i sam svjestan činjenice da, koje god mjere poduzeo, njihovi efekti neće se odmah vidjeti. Karamarko ističe potrebu za oživljavanjem realnog sektora i poticanjem proizvodnje, govori o reformama, ali izbjegava govoriti o štednji i rezovima.

“Apsurdno je govoriti o štednji ako nemamo od čega štedjeti, i o rezovima, a nemamo više što rezati. Štednja smanjuje broj radnih mjesta, a proizvodnja otvara nova radna mjesta”, rekao je u intervjuu Večernjem listu. Naglasio je i da se braniteljima i umirovljenicima neće ukidati prava. Karamarkova pozicija tu je jasna.

Njemu, bez obzira na to što HDZ u javnosti požuruje izbore, zapravo najbolje odgovara da se oni održe krajem godine, odnosno u prosincu, što je termin o kojem se sve više priča i unutar SDP-a kao o najvjerojatnijem terminu održavanja izbora. U HDZ-u očekuju da će sljedećih nekoliko mjeseci biti ključno kako bi mogli dovršiti i razraditi ne samo gospodarski program, nego i ključne poteze koje će morati povući kad i ako dođu na vlast. Njihovi kritičari tvrde da je to jasan pokazatelj da se s tim mjerama zapravo već kasni, kao i s odabirom ljudi koji bi ih trebali provesti u djelo.

To kašnjenje vide kao jedan od glavnih razloga zašto Karamarko, kad god se nađe u nekoj kriznoj situaciji, poput nedavne u kojoj se počeo propitivati njegov način života i imovinska kartica, redovito otvara i produbljuje ideološke podjele i inicira rasprave o kojekakvim duhovima i vragovima iz prošlosti.