– Povodom najava da će Vlada izmijeniti Zakon o nadzoru državne granice, kako bi u njemu mogla sudjelovati i Hrvatska vojska, Centar za mir, nenasilje i ljudska prava Osijek, Centar za mirovne studije, Inicijativa Dobrodošli, Miramida centar i Regionalna adresa za nenasilno djelovanje postavili su u srijedu pitanje javnosti: “Tko nas napada? Od koga se branimo?”, te su izrazili nezadovoljstvo mogućim slanjem vojske na granice kako bi pomogla policiji u rješavanju migrantske krize. 

Udruge taj potez smatraju militarizacijom društva i povredom Ustava.

Predsjednik Vlade Tihomir Orešković nakon razgovora s njemačkom kancelarkom Angelom Merkel u Berlinu rekao je da “trenutno razmatramo da, ako to bude potrebno, u zaštiti granica policiji pomogne i vojska, i to u svrhu humanijeg tretmana izbjegličkih tokova“. Najavu mogućeg slanja vojske objavili su jučer i brojni medji prenoseći izjave raznih političara i dužnosnika u Hrvatskoj

Udruge ističu u priopćenju kako su izbjeglice u potrazi za sigurnošću, a naša je moralna obaveza i obaveza koja proizlazi iz međunarodnog humanitarnog prava učiniti sve što možemo u sferi humanitarnog zbrinjavanja. “Ne pristajemo na pravdanje zveckanja oružjem, kao mjere zaštite od aktualne humanitarne krize i predstavljanja izbjeglica kao prijetnju nacionalnoj sigurnosti. U ovoj situaciji, najava izmjena Zakona o nadzoru državne granice je po našoj procjeni politički neodgovoran čin jer nije u skladu s našim ustavnim obavezama i ne želimo da bude zlouporabljena u stjecanju političkih poena”, upozoravaju organizacije.

Najava proširenja ovlasti vojske nije samo prijetnja ljudima koji bježe pred ratovima, već je i prijetnja svim građanima Hrvatske jer dovodi do militarizacije društva i konačno povrede Ustava RH. Prema sadašnjem Ustavu, uloga oružanih snaga je da štite suverenitet i neovisnost RH te se mogu koristiti kao pomoć i u protupožarnoj zaštiti, spašavanju te u nadzoru i zaštiti prava RH na moru.

“Kako smo se tako lako promijenili iz zemlje koja je udomila milijun izbjeglica u doba kada joj je i samoj bilo najteže u zemlju koja izbjeglicama prijeti vojskom”, pitaju se. Dodaju kako hrvatski odgovor na žicu, ograde i militarizaciju, kojima pribjegavaju ostale zemlje na tzv. Balkanskoj ruti, mora biti drugačiji. “Umjesto da s pojedinim zemljama Europske unije preuzmemo vanjsko-političku inicijativu zaustavljanja militarizacije Europe, mi smo, suprotno želji većine građana, odlučili pokleknuti pred politikama vojske, žice i zatvaranja granica pred ljudima koji bježe od ratova te se tako svrstali uz bok državama poput Mađarske.”

Istovremeno, niti Hrvatska niti ostale zemlje na tzv. Balkanskoj ruti nisu uložile značajnije napore za okončanje rata u Siriji, niti su pokazale interes za radom na integraciji ljudi u Europu, kažu udruge.

Organizacije podsjećaju da RH još uvijek nije ispunila preuzetu obavezu relokacije izbjeglica te da je uplatila samo simboličan novčani iznos u međunarodni fond za Siriju. “Dok Hrvatska za humanitarnu pomoć Siriji i njezinim susjednim zemljama uplaćuje svega 200.000 eura godišnje od 2016. do 2020., troškovi slanja vojske na granici bili bi višestruki – taj odnos govori o tome kako ne radimo na zaustavljanju ratova, nego na zaustavljanju ljudi.”

Na koji način su ljudi koji bježe pred ratovima ugrozili suverenitet i neovisnost RH? U ovom trenutku, davanje ovlasti oružanim snagama za nadzor granice, bila bi povreda Ustava RH, priopćile su nevladine organizacije.

Zbog svega navedenog, organizacije pozivaju donositelje odluka da svoje napore u radu na izbjegličkoj krizi usmjere na okončanje rata u Siriji, kao i na jačanje integracije izbjeglica u naše društvo.

Komentiraj

FOTO:faH
PODIJELI
Djelatnost je Hine prikup­lja­nje i razaši­lja­nje što potpunijih či­njeničnih i objektivnih novinsko-agencijskih informacija o zbi­va­njima u Republici Hrvatskoj i svijetu za potrebe medija i drugih sudionika društvenoga, političkoga, kulturnog i gospodarskog života.