Ministar financija Boris Lalovac izjavio je u utorak kako je iznenađen bahatošću banaka koje su u anekse ugovora o konverziji CHF kredita u eurske stavili spornu odredbu da će u slučaju rušenja zakona na Ustavnom sudu ti aneksi postati ništetnim, a s guvernerom HNB-a volio bi razgovarati i o povijesti kamatnih stopa, jer su “neprihvatljivo visoke”.

Lalovac je u izjavi novinarima pred Hrvatskom narodnom bankom, uoči sastanka s guvernerom HNB-a Borisom Vujčićem, zahvalio udrugama što su sumirale nepravilnosti u samim ugovorima o konverziji.

“Sada ću razgovarati s guvernerom HNB-a i ministrom pravosuđa. Iznenađen sam bahatošću banaka jer imaju odluku Ustavnog suda o toj klauzuli koju su stavili, imaju i mišljenje Ministarstva financija i Ministarstva pravosuđa. Međutim, bez obzira na ta mišljenja, njihova bahatost ide do toga da kažu kako su u pravu i da nitko u ovoj državi ne postoji osim njih samih. Zanima me hoće li bankari ustrajati u toj bahatosti, a zna se tko donosi zakone i tko tumači zakone”, rekao je Lalovac.

Ustavni sud prošli je tjedan objavio da je pokrenuo postupak za ocjenu ustavnosti zakona o kreditnim institucijama i o potrošačkom kreditiranju, kolokvijalno nazvanima zakonima o konverziji i odlučio da će do konačne odluke oba osporena zakona biti na snazi.

Ujedno, Ustavni sud nije prihvatio prijedloge banaka da se do donošenja konačne odluke o prijedlozima za ocjenu ustavnosti tih zakona obustave od izvršenja svi pojedinačni akti i radnje koje se poduzimaju na temelju osporenih zakona.
Sud je na svojim mrežnim stranicama objavio i cjelovitu odluku o odbijanju suspenzije zakona o konverziji. U toj odluci Ustavnog suda iz Udruge Franak kao najvažniji dio ističu onaj u kojem je “decidirano napisano da anekse ugovora potpisane na temelju prihvata konverzije neće biti moguće poništavati retroaktivno”.

U međuvremenu, HNB je u utorak zatražio od banaka koje su u aneks ugovora o konverziji CHF kredita ugradile odredbe o posljedicama evenutalnog ukidanja ili poništenja Zakona o potrošačkom kreditiranju da izostave te odredbe.

“S guvernerom ću razgovarati hoće li na tu njihovu bahatost i klauzule koje su unijele u ugovore biti moguće sankcije od strane HNB-a prema tim istim bankama. Oni su poslali ugovore koje su po nama nevažeći zbog spornih aneksa. Nekoliko su dana bankari uvjeravali javnost da smo svi mi ludi, a oni pametni”, rekao je ministar financija.

Iz Erste&Steiermärkische Bank su u utorak najavili da će, temeljem obrazloženja rješenja Ustavnog suda od 11. studenoga, objavljenog na web stranici suda 16. studenoga, “prilagoditi prijedlog nacrta aneksa ugovora o kreditu kojim se regulira konverzija”.

Ministar financija najavio je da će u utorak s guvernerom razgovarati i o povijesti kamatnih stopa.

“S guvernerom bih isto tako volio razgovarati o povijesti kamatnih stopa. Jer su te kamatne stope po meni neprihvatljivo visoke, od 7 posto, 8 ili 9 posto. Oni danas nude građanima kamatne stope od 6,5 ili 7 posto, a isto tako nekim drugim građanima, u redovitim procesima, nude kamate od 5 ili 6 posto”, izjavio je Lalovac.

Ocijenio da sve to pokazuje potpunu nekonzistentnost banaka i njihove politike. “Imam osjećaj da bankari još uvijek pokušavaju loviti u mutnom. S guvernerom ću se detaljno uskladiti i vidjeti postoje li mjere HNB-a s obzirom na evidentno nepoštivanje Zakona o potrošačkom kreditiranju”, zaključio je Lalovac.

Naime, Udruga kreditnih dužnika (Kreda) upozorila je u utorak da su nakon brojnih javljanja dužnika po primitku prijedloga izračuna konverzije utvrdili su niz nepravilnosti kod njezina provođenja.

Kao prvi i najveći problem navode nemogućnost provjere kretanja kamatnih stopa na eurske kredite.  Iz Krede ukazuju i na manipulaciju kamatnim stopama, i to na primjeru Hypo banke koja po svom nahođenju šalje izračune konverzije primjenom različitih kamatnih stopa na kredite u euru. Jednima se primjenjuju kamate od 6,10 do 6,60 posto, a drugima od 6,90 do 8,40 posto. Kod primjene kamatnih stopa nakon konverzije, vidljivo je da Hypo banka primjenjuje navedene stope dok u isto vrijeme danas u ponudi ima stambene kredite u euru s kamatnom stopom od 5,60 posto, ističu iz Krede. Za razliku od Hypo banke, Erste banka primjenjuje promjenjivu kamatnu stopu na kredite koji su imali fiksnu kamatnu stopu na CHF kod konverzije na euro, čime također krši Zakon, napominju iz Krede.

Komentiraj

FOTO: Robert Anic/PIXSELL
PODIJELI
Djelatnost je Hine prikup­lja­nje i razaši­lja­nje što potpunijih či­njeničnih i objektivnih novinsko-agencijskih informacija o zbi­va­njima u Republici Hrvatskoj i svijetu za potrebe medija i drugih sudionika društvenoga, političkoga, kulturnog i gospodarskog života.