Bivši premijer i predsjednik HDZ-a Ivo Sanader vikend će provesti u istražnom zatvoru u Remetincu jer će izvanraspravno vijeće zagrebačkog Županijskog suda o njegovom prijedlogu jamčevine odlučivati najranije u ponedjeljak.

Sanaderovi branitelji podnijeli su u petak prijedlog sudu da prihvati nekretnine kao jamstvo pošto je Vrhovni sud dan ranije ukinuo presudu protiv Sanadera te mu produljio istražni zatvor u slučaju Fimi media i zamijenio ga jamstvom od 12,4 milijuna kuna.

Mediji nagađaju da su nekretnine kao jamčevinu ponudili Sanaderova supruga Mirjana i jedan od njegovih branitelja Goran Suić.

Sud je međutim nakon razmatranja prijedloga zatražio od obrane dopunu dokumentacije.

 

• Po riječima glasnogovornika Županijskog suda Krešimira Devčića, obrana to nije učinila u petak do kraja radnog vremena pa se ročište može očekivati najranije u ponedjeljak, nakon što obrana dostavi tražene dokumente.

 

O prijedlogu jamčevine odlučivat će izvanraspravno vijeće, na čiju odluku stranke imaju pravo žalbe Vrhovnom sudu. Tak nakon pravomoćnog riješenja Sanader bi mogao izaći iz zatvora u Remetincu.

Prihvatili li sud jamstvo, na zagrebačkom Općinskom sudu će se provesti uknjižba nekretnina, a Sanader mora obećati da neće bježati nakon čega će biti pušten iz istražnog zatvora u kojemu je gotovo tri godine i deset mjeseci.

Slučaj Fimi media vraća se na početak

Presudu protiv bivšeg premijera Ive Sanadera i ostalih okrivljenika u slučaju Fimi media, uključujući i HDZ, Vrhovni sud ukinuo je u petak i vratio na ponovno suđenje zbog povreda kaznenog postupka i teške povrede prava na pravično suđenje.

U obrazloženju odluke koja je poslijepodne objavljena na internetskoj stranici Vrhovnog suda stoji, među ostalim, da je vijeće nakon trodnevne javne sjednice prihvatilo žalbe Sanadera i HDZ-a te je “odlučilo u cijelosti ukinuti prvostupanjsku presudu i predmet uputiti prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje i odluku, zbog počinjenih bitnih povreda odredaba kaznenog postupka, između ostalih, i teške povrede prava na pravično suđenje zajamčeno Ustavom i Konvencijom za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda”.

Glavnina odluke, međutim, odnosi se na pojašnjenje zbog čega je Sanaderu produljen istražni zatvor, za što se kao glavni razlog navodi opasnost od bijega.

Iako se zatvor može zamijeniti jamčevinom, Sanader u tom slučaju, upravo zbog opasnosti od bijega neće moći napustiti svoje boravište, pravovremeno će mu biti oduzeta putovnica, a sudu će se morati javljati svakog prvog ponedjeljka u mjesecu.

Vrhovni sud podsjeća da je Sanader “nakon saznanja iz medija da je protiv njega donesen nalog o provođenju i proširenju istrage te zatraženo skidanje imuniteta” pobjegao iz Hrvatske. Upravo zbog određivanja istražnog zatvora za njim je raspisana tjeralica temeljem koje je uhićen u Austriji te je njegova nazočnost pred hrvatskim pravosudnim tijelima osigurana tek 18. srpnja 2011. izručenjem, kojem se protivio.

Jamstvo, koje je odredio Vrhovni sud, isto je jamstvu s kojim je već bio pušten da se tijekom istrage u slučaju Fimi media brani sa slobode, kao i mjere opreza kojih će se ponovno morati pridržavati.

“Navedeno ukazuje da pravomoćno utvrđene okolnosti koje upućuju na opasnost od optuženikovog bijega u ovom predmetu nikada nisu prestale postojati, jer je nazočnost optuženika bila osigurana kroz njegovo lišenje slobode u drugom postupku”, stoji u obrazloženju.

Vrhovni sud podsjeća i da je protiv Sanadera u tijeku još nekoliko kaznenih postupaka zbog istovrsnih kaznenih djela s visoko zapriječenim kaznama zatvora.

“Utvrđenje ovog vijeća o postojanju opasnosti od bijega kod optuženog Ive Sanadera ne umanjuje niti činjenica proteka vremena od određivanja istražnog zatvora protiv njega, s obzirom da je veći dio tog vremena, tj. gotovo tri godine bio lišen slobode u paralelnom postupku što je osiguralo njegovu nazočnost, neovisno o njegovoj volji”, smatra Vrhovni sud.

Odlučujući o visini jamstva, kojim je ranije, zajedno s mjerama opreza, “opasnost od optuženikovog bijega bila uspješno prevenirana” Vrhovni sud vodio je računa o težini kaznenog djela i Sanaderovu imovnom stanju. Dodaju i da će o konkretnom obliku polaganja jamčevine u iznosu od 12,4 milijuna kuna odlučiti prvostupanjski sud posebnim rješenjem nakon što zaprimi Sanaderov prijedlog.

Pale sve presude protiv Sanadera

Prvostupanjskom presudom uz Sanadera i HDZ krivim je proglašen i nekadašnji stranački rizničar Mladen Barišić, koji je kažnjen s tri godine zatvora. Bivša HDZ-ova blagajnica Branka Pavošević osuđena je na godinu i pol, a vlasnica agencije Fimi media Nevenka Jurak na dvije godine zatvora i oduzimanje 2,5 milijuna kuna imovinske koristi.

Uvjetnu kaznu dobio je bivši Sanaderov glasnogovornik Ratko Maček koji se jedini nije žalio na presudu.

Sanader, koji se nedugo nakon napuštanja premijerske pozicije 1. srpnja 2009. našao na meti Uskoka zbog brojnih afera, više nije osuđen ni u jednom slučaju jer je Ustavni sud ljetos ukinuo presudu u slučaju Hypo i Ina-MOL, koja je bila pravomoćna.

Još mu se sudi u slučaju Planinska u kojem je optužen za primanje 17 milijuna kuna “provizije”, nakon što je Ministarstvo regionalnog razvoja kupilo zgradu od tvrtke bivšeg HDZ-ova saborskog zastupnika i vlasnika mesnica Stjepana Fiolića.

Sanader će se odsad, uplati li jamčevinu, u nastavku svih postupaka braniti sa slobode.

U ekstradicijskom zatvoru u Austriji i u remetinečkom zatvoru proveo je nešto manje od četiri godine.

Sanader, koji je na premijerskoj poziciji uživao veliki ugled te, po pisanju uglednog britanskog lista The Economist, transformirao HDZ i izveo Hrvatsku na europski put, uhićen je 10. prosinca 2010. u Salzburgu temeljem međunarodne tjeralice.

Hrvatskoj je izručen 18. srpnja 2011. godine, otkad se nalazi u Remetincu, osim razdoblja od 16. prosinca 2011. kada je uz jamčevinu od 12,6 milijuna kuna pušten na slobodu do 20. studenog 2012., kada je nepravomoćno osuđen u slučajevima Hypo i Ina-MOL .

Krajem kolovoza izvanraspravno vijeće zagrebačkog Županijskog suda odbilo je prijedlog Sanaderove obrane za ukidanjem istražnog zatvora i njegovim puštanjem da se brani sa slobode, na što su njegovi odvjetnici najavili ustavnu tužbu.

Vijeće je takvu odluku donijelo vodeći se sudskom praksom da se istražni zatvor u različitim predmetima ne može zbrajati, kao što se i u praksi Vrhovnog suda u istražni zatvor ne može uračunavati vrijeme provedeno na izdržavanju kazne zatvora i vrijeme provedeno u ekstradicijskom zatvoru.