Glavni tajnik UN-a Ban Ki-moon izrazio je pesimizam u obraćanju Vijeću sigurnosti, nakon razgovora s izraelskim i palestinskim čelnicima, rekli su diplomati.

Ban koji se Vijeću obratio u srijedu navečer putem videoveze iz Amana, u Jordanu, pozvao je na što bržu reakciju na eskalaciju nasilja koja potiče strah od nove intifade.

“Iznenadio nas je pesimističan ton njegova nastupa”, istaknuo je pred novinarima britanski veleposlanik Matthew Rycroft.

Ban smatra, rekao je, “da postoji veoma dubok rascjep između njih (Palestinaca i Izraelaca), kratkoročno, to jest u vezi s načinom kako smanjiti napetost, i dugoročno, u vezi s povratkom na istinski politički proces koji će se završiti rješenjem s dvjema državama”, Izraelom i palestinskom državom koji će mirno koegzistirati.

Na tim konzultacijama s veleposlanicima 15 zemalja Vijeća iza zatvorenih vrata Ban se posebno zabrinuo zbog poticanja na nasilje s obiju strana i zbog toga što palestinska mladež više “ne vidi izlaza”, rekli su drugi diplomati nazočni na tom sastanku.

Ban je opetovano kritizirao izraelske vlasti zbog nerazmjerne uporabe sile.

Ban drži, prenose diplomati, da je u toj krizi najvažnije riješiti pitanje svetih mjesta, pa tako i Platoa džamija u Jeruzalemu.

Glavni tajnik se u utorak sastao s izraelskim premijerom Benjaminom Netanyahuom, a u srijedu s palestinskim predsjednikom Mahmudom Abasom, nakon čega je otputovao u Aman, gdje će ga u četvrtak primiti kralj Abdulah II.

Vijeće sigurnosti treba u četvrtak raspravljati o stanju na Bliskom istoku pod predsjedanjem španjolskog ministra vanjskih poslova. Španjolska u listopadu predsjeda Vijećem. No diplomati u UN-u ne očekuju da će Vijeće nakon sjednice zauzeti bilo kakavo stajalište ili dati izjavu.

Usto, zemlje članice Vijeća u srijedu su na palestinski zahtjev primile notu UN-ove pravne službe s popisom slučajeva kada je u prošlosti nekim gradovima i teritorijima te njihovim stanovnicima dodijeljena međunarodna zaštita.

U tom dokumentu, kojega je AFP dobio presliku, nabraja se 17 slučajeva, od Sarskog bazena, preko Trsta nakon Drugog svjetskog rata, do Kosova 1999.

Taj su popis zatražili Palestinci nadajući se da će njegovo kolanje u Vijeću potaknuti zemlje da udovolje njihovu upornom traženju međunarodne zaštite za stanovništvo okupiranih teritorija, a napose zahtjevu za raspoređivanje promatrača u istočnome Jeruzalemu.

U pismu uz taj dokument Ban napominje kako “nije riječ o prijedlogu za uvođenje nekog posebnog sustava zaštite za okupirana palestinska područja” ni o predlaganju “mogućih rješenja”.

To je “interni” dokument koji tek podsjeća na “slične ranije slučajeve”, istaknuo je.

Izraelska vlada odlučno odbija bilo kakvu međunarodnu prisutnost u istočnome Jeruzalemu, osobito u blizini svetih mjesta.

Komentiraj

FOTO:Petar Glebov/PIXSELL
PODIJELI
Djelatnost je Hine prikup­lja­nje i razaši­lja­nje što potpunijih či­njeničnih i objektivnih novinsko-agencijskih informacija o zbi­va­njima u Republici Hrvatskoj i svijetu za potrebe medija i drugih sudionika društvenoga, političkoga, kulturnog i gospodarskog života.