Šesnaest godina nakon što je NATO tijekom rata na Kosovu bombardirao i ciljeve u Crnoj Gori, koja je tada dijelila zajedničku državu sa Srbijom, Sjevernoatlantski savez spreman je primiti Crnu Goru u svoje redove, unatoč protivljenju Rusije koja s neodobravanjem gleda na njegovo širenje na njezinu tradicionalnu sferu utjecaja.

Prema najavama NATO-ovih diplomata, ova mala država sa 650.000 stanovnika trebala bi u srijedu, s dvodnevnog sastanka ministara vanjskih poslova NATO-a u Bruxellesu, dobiti i službenu pozivnicu za ulazak u članstvo. Za NATO-a će to, ističe agencija Reuters, biti prvi korak ka daljnjem proširenju na područje nekadašnje komunističke istočne Europe otkako su 2009. godine u članstvo zapadnog vojnog saveza primljene Hrvatska i Albanija te otkako su odnosi NATO-a i Rusije prošle godine zbog rata u Ukrajini pali na najnižu razinu u posthladnoratovskom razdoblju.

Crna Gora, zemlja jedva nešto veća od Falklandskog otočja ili Portorika, ponudit će NATO-u svoje vojne snage koje broje samo 2000 aktivnih pripadnika. No njezin prijem, smatraju NATO-ovi diplomati, poslat će snažnu poruku Moskvi da ona ne posjeduje veto na širenje NATO-a prema istoku. Crnogorsko članstvo istodobno je mnogo manje sporno nego što je bilo nastojanje oko prijema bivše sovjetske republike Gruzije, čije je ambicije za ulaskom u članstvo zaustavio rat s Rusijom 2008.

Unatoč tome, rusko je ministarstvo vanjskih poslova ocijenilo kako će prijem u NATO zemlje u koju se od razlaza sa Srbijom 2006. slio ogroman iznos ruskog novca iz privatnih džepova, poslati “snažnu poruku o konfrontaciji”.

“Ne samo da ona ne korespondira s interesima očuvanja mira i stabilnosti na Balkanu i u Europi u cjelini, nego ima potencijal dodatno zakomplicirati ionako opterećene odnose između Rusije i NATO-a”, kazala je o toj odluci prošloga tjedna glasnogovornica ruskog ministarstva Maria Zaharova.

Po mišljenju Bastiana Giegericha iz Međunarodnog instituta za strateške studije u Londonu, demonstriranje činjenice da je NATO-ova politika otvorenih vrata i dalje aktivna ključna je politička poruka koju će poslati odluka o prijemu Crne Gore. “Unatoč tome što je teško vidjeti da se ‘otvorena vrata’ primijenjuju igdje drugdje osim na zapadnom Balkanu”, dodaje Giegerich.

Crnogorci podijeljeni oko članstva

Sami Crnogorci ostaju duboko podijeljeni oko pridruživanja NATO-u, mnogi od njih još uvijek sa sjećanjem na bombardiranje Srbije 1999. kojim se željelo zaustaviti ubijanje i etničko čišćenje Albanaca na Kosovu. Tom prilikom NATO je bombardirao i neke ciljeve u Crnoj Gori, koja je tada bila u istoj državnoj zajednici sa Srbijom, navodeći da ti ciljevi predstavljaju dio srbijanske ratne mašinerije.

Vlada u Podgorici odupire se pozivima nekih oporbenih stranaka da se provede referendum o ulasku u Savez, dok NATO-ovi diplomati ukazuju na ispitivanja javnog mnijenja prema kojima u javnosti tijesno pobjeđuje opcija koja podupire za ulazak u Savez.

“Zadovoljni smo što su crnogorski narod i njegovi predstavnici donijeli odluku da nam se pridruže”, kazao je izaslanik Washingtona u NATO-u Douglas Lute.

Bez obzira na to hoće li se o tome odluka donijeti plebiscitom ili glasovanjem u parlamentu, proces pridruživanja Savezu potrajat će mjesecima.

“Puno riskiramo”, smatra 24-erogodišnji student Miloš Raković. “Zbog čega bismo bili dio vojnog saveza čije su članice ciljevi Islamske države? To nam ne treba”, mišljenja je on.

Četrdesetdvogodišnja kućanica Stanka Bulatović kaže pak kako je “snažno protiv vojne mašinerije koja je bombardirala zemlju 1999.”

Neki drugi, međutim, ne vide alternativu. “Vrlo smo mala zemlja i trebamo neku vrstu zaštite”, kaže 41-ogodišnja učiteljica Milka Radoman. “Mislim da je prirodno biti dijelom saveza koji okuplja naše susjede i zemlje EU-a. Mi smo dio Europe i prirodno je da trebamo ići tim putem”, smatra ona.

Guardian: Očekuje se jednoglasan poziv u članstvo

Povodom očekivanog poziva Crnoj Gori za ulazak u NATO, britanski Guardian ocjenjuje kako će prijemom Crne Gore Savez napraviti velik korak u proširenju, ali istodobno i pojačati već postojeće tenzije s Rusijom. List podsjeća kako je Rusija u nekoliko navrata upozoravala da proširenje NATO-a predstavlja “provokaciju” te ističe da zapadni diplomati smatraju da Rusija stoji iza nedavnih prosvjeda protiv crnogorske vlade u Podgorici.

Guardian navodi i kako se očekuje da će u srijedu svi okupljeni ministri vanjskih poslova poslati jednoglasnu pozivnicu za članstvo te da se procjenjuje da će potom Crnoj Gori trebati između godine dana i 18 mjeseci za okončanje procesa pridruživanja. Dodaje također kako je crnogorska vlada već poduzela reforme oružanih snaga potrebne za ispunjavanje uvjeta za članstvo te da je crnogorski parlament dao svoju potporu procesu pridruživanja.

Glavni tajnik NATO-a Jens Stoltenberg, koji je prilikom nedavnog posjeta Crnoj Gori ponovno izrazio potporu njezinu pridruživanju, istaknuo je kako bi prijem Crne Gore pokazao posvećenost NATO-a zapadnom Balkanu, podsjeća list i dodaje da su Slovenija, Hrvatska i Albanija punopravne članice NATO-a iako je ruska vlada često izražavala protivljenje njegovu širenju među nekadašnjim članicama komunističkog bloka.

List također navodi da se očekuje da će ministri NATO-a izraziti opredijeljenost za nastavak politike otvorenih vrata prema još tri zemlje – Makedoniji, Bosni i Hercegovini i Gruziji.

Komentiraj

FOTO:GettyImages
PODIJELI
Djelatnost je Hine prikup­lja­nje i razaši­lja­nje što potpunijih či­njeničnih i objektivnih novinsko-agencijskih informacija o zbi­va­njima u Republici Hrvatskoj i svijetu za potrebe medija i drugih sudionika društvenoga, političkoga, kulturnog i gospodarskog života.