Nakon najbolje turističke ljetne sezone u 15 godina, Španjolsku sada počinje brinuti budućnost turizma budući da su popularna tamošnja odredišta došla do točke zasićenosti, a i turisti su postali štedljiviji, tvrde španjolski stručnjaci.

Ljetna sezona 2016. pokazala se izvanredno dobrom, uz dolazak turista koji su izbjegavali popularna odredišta nedavno pogođena napadima, kazao je Jose Luis Zoreda, potpredsjednik tamošnjeg udruženja poslodavaca u turizmu Exceltur.

Kombinacija nižih kamatnih stopa i jeftinijeg benzina te nemira u ostalim mediteranskim zemljama donijela je koristi španjolskim priobalnim regijama, čiji je slavni moto “sunce i plaže”, kazao je Zoreda. No, upozorio je da će “biti teško ponovno ostvariti takav jedinstveni scenarij”.

U Excelturu su mišljenja da od 75 milijuna turista, koliko se procjenjuje za Španjolsku u ovoj godini, njih približno četiri milijuna su oni koji su na odmore običavali ići u zemlje poput Turske ili Egipta.

No, to je ” vrlo neizvjestan i promjenjiv ‘mjehur'”, kazao je Zoreda.

Turisti štedljiviji 

Očekuje se da će u 2016. godini sektor turizma ostvariti rast od 4,4 posto na godišnjoj razini, nasuprot procijenjenih 3,2 posto rasta za cjelokupno španjolsko gospodarstvo, što je “najveći rast u posljednjih 15 godina”, kažu iz Exceltura.

U prvih osam mjeseci ove godine Španjolska je zabilježila 10-postotni rast broja turista u odnosu na lani, ili ukupno 52,5 milijuna, na čelu s britanskim gostima. Lani je, usporedbe radi, u cijeloj godini Španjolsku posjetilo 68 milijuna stranih gostiju, što je tu zemlju svrstalo na treće u svijetu turističko odredište nakon Francuske i SAD-a.

No na horizontu se naziru tmurni oblaci. Prije svega, poslovni turizam oslabio je zbog političke neizvjesnosti u zemlji koja je bila bez u potpunosti funkcionalne vlade 10 mjeseci nakon što su izbori dva puta zaredom završili tako da nijedna stranka nije samostalno mogla sastaviti vladu.

Uz to, turisti u prosjeku nisu trošili kao u prošloj godini, trošili su od dva do šest posto manje ovisno o mjesecu, budući da su ostajali kraće nego lani.

Općenito, trend je štedjeti novac, kazao je Philip Moscoso, profesor na Madridskoj poslovnoj školi IESE. “Više ljudi dolazi diskontnim zrakoplovnim kompanijama i odlučuje se za alternativne vidove najma”, poput Airbnb-a, kazao je, dodavši kako je riječ o pojavi koja šteti hotelijerima.

U protekle dvije godine, regulirani turistički smještajni kapaciteti porasli su za 1,6 posto, dok je najam smještaja putem platformi poput Airbnb-a poskočio 75 posto, upozorili su iz Exceltura.

Kvaliteta ispred kvantitete

Popularna odredišta, poput Barcelone i Balearskih otoka, dosegnula su točku saturacije, što je u nekim slučajevima stvorilo ekološke probleme. Margalida Ramis iz skupine za zaštitu okoliša GOB, s otoka Majorca, ustvrdila je da se infrastruktura otoka nije mogla nositi s učincima ljeta, ukazujući primjerice na zbrinjavanje otpadnih voda. Ovoga ljeta, prljava voda našla je svoj put do nacionalnog parka Albufera na sjeveru otoka jer proćiščivači u susjednom odmaralištu nisu radili kako treba.

Dolazak turista na španjolske plaže također ugrožava krhke ekosustave, kazala je Ramisa. Pozvala je da se ograniči neregulirani najam u turizmu.

Vlasti pokušavaju promijeniti model “sunce i plaže” u vid turizma u kojem će kvaliteta biti važnija od kvantitete, kazao je profesor Moscoso, te koji će isticati španjolsku baštinu. Barcelona će, primjerice, pokušati promovirati izlete u obližnje gorje Montserrat, dok su za gastronomiju to mjesta poput regije Baskije i područja poznatog po vinarstvu Rioja.

Jedan od prijedloga je privući više turista iz Azije koji prednost daju kupnji i obilascima pred sunčanjem na plažama. No, Moscoso je istaknuo da je kompanijama u sektoru “sunca i plaža” dosad tako dobro išlo da nisu skloni drastičnoj promjeni svojih modela.

Komentiraj

FOTO:Pixabay
PODIJELI
Djelatnost je Hine prikup­lja­nje i razaši­lja­nje što potpunijih či­njeničnih i objektivnih novinsko-agencijskih informacija o zbi­va­njima u Republici Hrvatskoj i svijetu za potrebe medija i drugih sudionika društvenoga, političkoga, kulturnog i gospodarskog života.