KATALONSKI NACIONALISTI i njihov vođa Artur Mas iskoristili su izbore za izjašnjavanje građana o neovisnosti Katalonije i njenih 7,5 milijuna stanovnika. Mas je obećao da će pokrenuti proces odcjepljenja koji bi trebao završiti 2017.

Hrvatska nas podsjeća na to da nije važno je li država mala ili velika, nego da je važna volja njenih građana”, istaknuo je predsjednik Katalonije Artur Mas u srpnju 2013. pozdravivši ulazak Hrvatske u EU, ali i napor Hrvata u borbi za vlastitu državu. Nešto više od dvije godine kasnije ovaj katalonski političar blizu je toga da ostvari svoj politički san – nezavisne Katalonije. Na regionalnim izborima održanim prije desetak dana Masova koalicija “Junts per Si” ili “Jedinstveno za Da” osvojila je većinu u katalonskom parlamentu i očekuje se da bi uskoro mogao početi proces osamostaljenja ove španjolske pokrajine, što je nakon izbjegličke krize izazvalo novu paniku među europskim vođama koji strahuju da bi Katalonija mogla pokrenuti lavinu novih zahtjeva za neovisnošću. Baskija također već desetljećima traži neovisnost od Španjolske, a nakon neuspjelog prošlogodišnjeg referenduma nova liderica Škotske nacionalne stranke Nicola Sturgeon najavila je mogući referendum za nekoliko godina.

Katalonski nacionalisti koje predvodi Mas iskoristili su izbore za izjašnjavanje građana o neovisnosti Katalonije i njezinih 7,5 milijuna stanovnika. Mas je formirao separatističku koaliciju i obećao da će, ako ona uvjerljivo pobijedi, pokrenuti proces odcjepljenja koji bi trebao završiti 2017. “Suočeni sa svim pritiscima čiji je cilj osujetiti ovaj projekt mira i demokracije, moramo pokazati da glas i odluka katalonskog naroda vrijede više od snaga koje mobilizira Madrid”, rekao je Mas nakon izborne pobjede. Vlada u Madridu čini sve da bi spriječila odcjepljenje Katalonije, a taj sukob u državi je uzrokovao najtežu političku krizu posljednjih godina. Premijer Mariano Rajoy odlučan je u borbi protiv separatističkih inicijativa i sudskim putem, a glavni argument je taj da su one protuustavne. Rajoy je kao glavnog krivca i neprijatelja suvremene španjolske države opisao upravo Masa koji se na katalonskoj političkoj sceni pojavio još 2001. i kao predsjednik konzervativne stranke Konvergencija i unija ušao u regionalnu katalonsku vladu. Mas je nastavio projekt stvaranja katalonske države, a uzor mu je oduvijek bio Jordi Puyol, bivši predsjednik Katalonije koji je na vlasti bio 23 godine, simbol političke borbe za nezavisnost. „Ako narodi poput Estonaca ili Slovaka imaju pravo na državu, onda je imaju i Katalonci”, govorio je Puyol.

Prije nego što je ušao u politiku, Mas je radio u privatnim kompanijama, a zatim i u regionalnim institucijama za trgovinu i turizam. Znanje engleskog i francuskog jezika pomoglo mu je u promociji katalonskog biznisa u inozemstvu. Mas je još prije dvadeset godina postao zastupnik u regionalnom parlamentu, a 2010. doživio je trijumf i postao predsjednik Katalonije.

Mas je ekonomist koji potječe iz obitelji povezane s katalonskom industrijom i smatra da autonomija koju ima Katalonija nije dovoljna te da će građani živjeti bolje tek kada počnu upravljati svojim proračunom. Istovremeno ukazuje na katalonski identitet i povijesnu želju naroda za odcjepljenjem. U koaliciji je s ljevičarskom strankom ERC, s kojom mu je jedina zajednička točka neovisnost Katalonije. Mas je uvjeren da će zajedničkim snagama uvjeriti španjolskog premijera Rajoya u nužnost promjene ustava. “Sve ovo je samo instrument za postizanje konačnog cilja. Pravog referenduma o neovisnosti”, istaknuo je katalonski predsjednik nakon trijumfa na regionalnim izborima. Iz Masove koalicije priopćeno je da će odmah početi formirati nove katalonske institucije i pisati novi ustav. Prema tom planu, Katalonija bi mogla steći punu neovisnost od 6 do 18 mjeseci nakon održavanja izbora. O ustavnosti takvih mjera svakako će odlučivati sudovi i vjerojatno će ih oni osporiti. U studenom 2014. Mas je već održao jedan referendum o neovisnosti Katalonije koji je nazvan “neslužbenim” – jer ga je Ustavni sud proglasio nelegalnim. Nešto više od 80 posto glasača tada je glasovalo za neovisnost, iako je zbog odluke Ustavnog suda izlaznost bila niska. Repovi tog referenduma vuku se još i danas, pa je tako prošlog tjedna Vrhovni katalonski sud podigao optužnicu protiv Masa zato što je proveo taj referendum o odcjepljenju Katalonije od Španjolske, iako je sud takvo izjašnjavanje ocijenio neustavnim. Masa se tereti za neposluh te zloporabu i uzurpiranje vlasti, a na sudu bi se trebao pojaviti krajem mjeseca. Katalonskog premijera tereti se i zbog pritiska koji je izvršio da bi se održao neobvezujući referendum o neovisnosti u studenome 2014., a koji je, uz podršku španjolske državne vlade, suspendirao Ustavni sud Španjolske.

Dugogodišnja taktika španjolskog premijera Rajoya protiv rastuće potpore katalonskoj neovisnosti temeljila se na striktnom pridržavanju zakona. S obzirom na to da su opći izbori zakazani za prosinac, Rajoy je odbacio mogućnost održavanja referenduma o samostalnosti Katalonije, unatoč anketama koje pokazuju da ga većina Katalonaca podržava. Glasnogovornica katalonske vlade Neus Munte osudila je odluku o podizanju optužnice protiv predsjednika Katalonije Masa, nazvavši je „političkim procesom” kojim ga se želi proglasiti krivim za „građanski neposluh”.

Kritičari Masove ideje o neovisnosti smatraju da bi odcjepljenje imalo puno loših strana, a najgore je to što bi neovisnu Kataloniju mogli izbaciti iz Europske unije. Predsjednik Europske komisije Jean-Claude Juncker rekao je da bi se to zaista moglo dogoditi. Odgovarajući na pitanje konzervativnog europarlamentarca Santiaga Fisasa, Juncker je rekao da ni jedan regionalni parlament ne može osporiti nacionalni ustav.

U završnoj fazi predizborne kampanje pod povećalom su se našle i ekonomske posljedice eventualne neovisnosti. Guverner Španjolske središnje banke Luis Maria Linde upozorio je da bi izlazak iz Europske unije donio Kataloniji neželjene monetarne i financijske efekte. “Katalonija bi automatski izašla iz eurozone, a ako bi došlo do ozbiljnih tenzija, moglo bi doći i do zamrzavanja novčanog depozita – kao što smo već vidjeli u Latinskoj Americi i Grčkoj”, rekao je Linde. Nakon toga su i dvije udruge španjolskih banaka objavile zajedničku izjavu, u kojoj su također nabrojani rizici koje bi Kataloniji donijela neovisnost, a to su isključenje iz eurozone, pravna nesigurnost i otpor da joj se dodjeljuju krediti. Mas je na to optužio guvernera Španjolske središnje banke i druge dužnosnike u Madridu da šire strah po nalogu vlade. “Mi živimo u 21. stoljeću, a ne u Srednjem vijeku i oni jako dobro znaju da je u pitanju laž i jedina namjera im je da održe status quo i zastraše ljude, da utječu na birače”, izjavio je katalonski premijer.

Kako se u Španjolskoj u prosincu održavaju opći izbori, očekuje se da će stranka premijera Rajoya Partido Popular u katalonskom parlamentu izgubiti veliki broj mandata koje bi mogla osvojiti unionistička stranka Ciutadans. Takav rasplet mogao bi se dogoditi i zbog manjka političke hrabrosti španjolskog premijera koji je prije dvije godine imao priliku smiriti katalonske separatiste. U jeku gospodarske krize katalonska vlada tražila je pregovore o novom fiskalnom paktu koji bi lokalnoj vladi dao poreznu autonomiju, što je Rajoy decidirano odbio. To je za Masa bio znak da se može oprostiti od svojih snova o fiskalnoj autonomiji i da pokrene proces za odcjepljenje Katalonije.

Nema sumnje da državna kriza zahtijeva jasan odgovor premijera Rajoya jer socijalistička oporba od njega traži hrabrost i liderske kvalitete, a Rajoy za sada vidi samo dvije mogućnosti – „Ustav ili kaos”. Međutim, postoji i treća, a to je mogućnost dogovora koji bi Kataloniji donio fiskalnu samostalnost, i to bez promjene Ustava. Upravo to traže katalonski poduzetnici koji se boje odcjepljenja od Španjolske i eventualne budućnosti izvan Europske unije. Rajoyev čvrst stav protiv neovisnosti ima podršku lidera diljem Europe jer su svjesni da bi bilo kakav ustupak Kataloncima mogao potaknuti nadu ostalim secesionističkim pokretima u Europi. Britanski premijer David Cameron i njemačka kancelarka Angela Merkel podržavaju „integritet Španjolske”, a bivši francuski predsjednik Nicolas Sarkozy pridružio se Rajoyu na skupovima protiv neovisnosti. Čak je i predsjednik španjolske nogometne lige poručio navijačima Barcelone da će im klub biti isključen iz La Lige ako dođe do odcjepljenja.

Očito je da europski čelnici smatraju da bi posljedice eventualnog odcjepljenja bile nesagledive, ne samo za Kataloniju i Španjolsku, nego i za Europsku uniju. Što je u Škotskoj izostalo, moglo bi se dogoditi u Kataloniji i onda proširiti na druge regije. Europi, izmučenoj ekonomskom krizom i zastrašenoj mogućnošću nove recesije, sada najmanje treba osipanje teritorija.

Komentiraj

FOTO:GettyImages
PODIJELI
Rođen u Zagrebu 21. kolovoza 1978., novinarstvom se bavim od 2000. godine kada sam počeo pisati za sportski web portal Sportnet.hr. Nakon nekoliko godina u sportskom novinarstvu, 2009. godine prvi put dolazim u redakciju tjednika Nacional gdje radim na portalu www.nacional.hr, a povremeno pišem i za tiskano izdanje Nacionala. Sredinom 2011. s nekoliko drugih novinara Nacionala prelazim u tjednik Aktual, a od ožujka 2013. do lipnja 2014. bio sam zamjenik glavnog urednika poslovne dnevne novine Business.hr. U prosincu 2014. vraćam se u Nacional gdje pišem o aktualnim političkim i gospodarskim temama.