Povodom godišnjice polaganja prisege američkog predsjednika Donalda Trumpa, 20. siječnja, objavljujemo pregled najvažnijih događaja u prvoj godini njegova mandata.

Pregled ključnih trenutaka u prvoj godini mandata Donalda Trumpa

Zabrana putovanja

Iz vedra neba, tjedan dana nakon što je preuzeo dužnost, Donald Trump zabranio je na 90 dana putovanje u SAD državljanima nekoliko muslimanskih zemalja i proglasio čevteromjesečni moratorij na ulazak svih izbjeglica u Sjedinjene Države.

U američkim zračnim lukama izbio je kaos, putnici su pritvarani nakon dolaska, a diljem Amerike izbili su prosvjedi protiv mjere koja je doživljena diskriminatorskom prema muslimanima, iako je Trump govorio da je namijenjena ekstremistima.

Time je krenula i pravna saga koja se protegnula na cijelu prvu godinu mandata i još nije završena. Sudovi su zabranili izvornu Trumpovu izvršnu uredbu, a zatim i još dvije modificirane verzije.

Prošli mjesec je američki vrhovni sud odobrio stupanje na snagu treće verzije, zabranu za državljane Irana, Libije, Sirije, Jemena, Somalije i Čada, ali i na tu odluku su uložene žalbe pa pravna bitka još nije završena.

Otpuštanje Jamesa Comeyja 

Trump je u svibnju iznenada otpustio direktora FBI-a Jamesa Comeyja, koji je vodio istragu o navodnoj povezanosti njegove izborne kampanje s Rusijom u cilju nanošenja poraza Hillary Clinton.

Na kraju se taj potez Trumpu obio o glavu, otpuštanje Comeyja dovelo je do imenovanja mnogo moćnijeg, neovisnog savjetnika Roberta Muellera, koji je preuzeo istragu o ruskom uplitanju, koje Trump naziva “lažnom viješću”.

Pittsburgh, ne Pariz

Trump je 1. lipnja objavio da se Sjedinjene Dražave povlače iz Pariškog klimatskog sporazuma iako su ga skupine za zaštitu okoliša, strani državnici, industrija, pa čak i kći Ivanka pozivali da to ne učini.

Trump je ustvrdio da je pariški sporazum “loša pogodba” za američku ekonomiju i izjavio da je izabran da predstavlja građane “Pittsburgha, a ne Pariza”.

Izazivanje Sjeverne Koreje

U svom prvom govoru u Općoj skupštini UN-a u rujnu, Trump je otvorio verbalnu salvu prema sjevernokorejskom diktatoru Kim Jong-unu, kojeg je nazvao “malim raketnim čovjekom”, i najavio da će ga uništiti ako zaprijeti Americi.

Kako se 2017. približavala kraju tako su tenzije sa Sjevernom Korejom dramatično rasle, Kim se hvalio da ima raketni arsenal kojim može pogoditi američko kopno, a Trump mu odgovorio da je ima veći nuklearni gumb od njegovog.

Iako su početkom ove godine napetosti splasnule mnogi analitičari smatraju da Trumpovi ispadi opasno povećavaju rizik za pogrešnu procjenu koja bi mogla dovesti do katastrofe.

Sretan Božić, Amerika

Tri dana prije Božića Trump je u potpisao zakon o najvećoj promjeni poreznog zakona u nekoliko desetljeća i ostvario svoju najveću legislativnu pobjedu do danas. Posebno vrijednu zbog ranijeg bolnog neuspjeha u nastojanju da poništi Obamacare.

Ispunivši jedno od svojih najvažnijih izbornih obećanja, Trump je kazao da je porezno rasterećenje vrijedno 1,5 bilijun dolara njegov “božićni poklon” Amerikancima.

Oporbeni demokrati zakon su nazvali poklonom za najbogatije kojim se riskira povećanje nacionalnog duga. Trump i republikanci uvjereni su, pak, da će im porezno rasterećenje donijeti pobjedu na ključnim ‘mid-term’ izborima.

Trump, “mirotvorac”

Ušavši u Bijelu kuću Trump se pohvalio da je sposoban ostvariti trajni mir na Bliskom istoku, što američkim predsjednicima ne uspijeva već desetljećima.

Ali tu je mogućnost bacio u vodu priznavši 6. prosinca Jeruzalem za izraelski glavni grad, radikalno promijenivši dosadašnju američku politiku po tom pitanju.

Jeruzalem je najspornije pitanje izraelsko-palestinskog mirovnog procesa jer Izrael tvrdi da je cjeloviti Jeruzalem njegova povijesna prijestolnica, a Palestinici žele istočni dio grada za svoj glavni grad.

Trumpova odluka je izazvala negodovanje međunarodne zajednice, brojne prosvjede u Palestini i tvrdnju palestinskog predsjednika Mahmuda Abasa da “više ne može prihvatiti” nikakav američki mirovni prijedlog.

Zbogom, Bannon

Otkako je Trump preuzeo dužnost, tradicionalni republikanci nadmetali su se s populistima za mjesto u njegovoj blizini. Ove potonje predvodio je Trumpov glavni strateg Steve Bannon.

Mjesecima je Trump dopuštao da jastreb Bannon vodi rat s kongresnom “močvarom” stranačkih čelnika i zastupnika za koje je smatrao da potkopavaju predsjednikovu revoluciju.

Republikanski establišment ipak je na koncu odnio pobjedu. Bannon je u kolovozu napustio Bijelu kuću, ali je nastavio promicati Trumpovu agendu na čelu utjecajnog portala Breitbarta.

Nakon objavljivanja knjige “Vatra i bijes” Michaela Wolffa s kojom su na vidjelo izašle i izjave kojima je Bannon “častio” i samoga Trumpa, predsjednik se definitivno razišao sa svojim saveznikom rekavši da je “izgubio razum”.

Pošto je izgubio predsjednikovu podršku, Bannon je ostao i bez sponzora i bio prisiljen napustiti i Breitbart. Time je izgleda završena priča o “najopasnijem političkom operativcu u Americi”.

Vrlo stabilni genij

U spomentoj knjizi Michaela Wolffa, koji je proveo nekoliko mjeseci kao insajder u Bijeloj kući, Trump je opisan kao dekoncentriran, loše informiran i nestabilan predsjednik.

Povrijeđen tim tvrdnjama, Trump je skočio u obranu samoga sebe i na Twitteru objavio da je “vrlo stabilan i genij”  i “onako, baš pametan” tip.

A to nije pripomoglo stišavanju debate o tome je li predsjednik mentalno sposoban obnašati svoju dužnost.

Komentiraj