Ekipa tjednika Nacional prošloga tjedna ušla je u vilu Hortensia na Malom Lošinju, jednu od najluksuznijih i najskupljih vila na Jadranu, koja je nedavno primila prve goste koji su za tjedan dana u toj vili platili oko 400 tisuća kuna. Vila Hortensia posljednja je u nizu velikih investicija ruskih vlasnika lošinjskih Jadranka hotela, koji su u rekonstrukciju austrougarske vile s početka 20. stoljeća uložili oko pet milijuna eura. U ovoj vili gostima su na raspolaganju sedam luksuznih apartmana i jedna dvokrevetna soba, a u početku su vlasnici odlučili iznajmljivati cijelu vilu. Otvorenje vile Hortensije još je jedan korak prema potpunoj preobrazbi lošinjske uvale Čikat u jednu od najluksuznijih destinacija na Jadranu, gdje bi se trebao nalaziti niz hotela i vila s pet zvjezdica te bi se u skoroj budućnosti tu trebali odmarati najbogatiji gosti u Hrvatskoj. Kako bi se to i ostvarilo, ruski vlasnici najavili su i nova velika ulaganja od nekoliko stotina milijuna eura, pomoću kojih bi na Lošinj privukli elitu iz cijeloga svijeta, a za to je potrebna potpuna rekonstrukcija lošinjskog aerodroma, kao i gradnja golf terena u blizini Maloga Lošinja. Samo za ta dva projekta ruski vlasnici investirat će još najmanje 150 milijuna eura, čime će potvrditi status jednog od najvećih investitora u Hrvatskoj.

Iznenadna transformacija Lošinja u elitnu destinaciju počela je početkom 2014. kada je vlasnikom 89,14 posto Jadranke d.d. postala zagrebačka tvrtka Beta ulaganja, u vlasništvu UK Prosmvyaza, društva za upravljanje investicijskim fondovima iz Ruske Federacije, koje uz nekoliko zatvorenih i otvorenih investicijskih fondova, upravlja i jednim od vodećih mirovinskih fondova u toj zemlji. Tvrtku Beta ulaganja osnovao je ruski fond UK Promsvyaz, i to krajem 2012. u Zagrebu, s ciljem ulaganja u turističke projekte na Sredozemlju. Fond UK Promsvyaz je u stopostotnom vlasništvu ruske banke, Promsvyazbanke, koja je 11. na listi ruskih banaka. Sjedište je u Moskvi, a dodatnu sigurnost daje joj to što je jedan od suvlasnika Europska banka za obnovu i razvoj, dok su većinski vlasnici braća Aleksej i Dmitrij Ananijev, čije se bogatstvo procjenjuje na 3,4 milijarde dolara. Njihova banka još 2013. počela je proces preuzimanja lošinjske tvrtke. Zagrebačka tvrtka Beta ulaganja preuzela je isprva 50,18 posto temeljnog kapitala, a poslije je otkupljivala dionice, većinom od radnika, i to po cijeni od 700 kuna. Danas raspolaže s 96,86 posto dionica Jadranke. Veliku ulogu u cijelom procesu privatizacije navodno je imao i Mihajlo Miha Perenčević, tajanstveni hrvatski tajkun koji je biznis razgranao iz Rusije, preko Londona, sve do Los Angelesa. U Rusiji gradi naftovode, a bivši ruski predsjednik Dmitrij Medvedev odlikovao ga je Ordenom prijateljstva. Perenčević je od djetinjstva vezan za Mali Lošinj, u njemu ima ogromnu vilu i zemljište, a svoju vezu s projektima Jadranke otkrio je prilikom predstavljanja projekta izgradnje golf terena na Cresu koji bi trebali biti kulminacija milijunskih investicija u lošinjski turizam. Cijela priča oko privatizacije danas pete najveće turističke kompanije u državi, počela je još početkom devedesetih, kada su vlasnici Jadranke postali radnici, umirovljenici i građani Lošinja. To je bila prva faza privatizacije, nakon koje je zbog ratnih zbivanja došlo do kratkotrajnog zastoja u razvoju tvrtke. Stabilizacijom turizma radnici su kupili i druge pakete dionica i po tome je Jadranka postala prva turistička kompanija koja je uspješno provela model radničkog dioničarstva (ESOP). Kroz taj model radnici su stekli dodatnih 24 posto vlasništva, što je bio jedinstveni primjer u Hrvatskoj. Podaci o privatizaciji ove tvrtke govore i da je Jadranka među tri posto tvrtki u Hrvatskoj za koje je revizija potvrdila da je privatizacija provedena bez ijedne mane i pogreške. Radnici koji su cijelo vrijeme upravljali kompanijom, u jednom trenutku shvatili su da u vlasništvu imaju derutne i stare hotele s tri zvjezdice i da im je potreban svježi kapital za ulaganje i unaprjeđenje usluge. Potraga za partnerom potrajala je tri godine, a na kraju je izabrana Europska banka za obnovu i razvoj (EBRD) koja je ušla u tvrtku Jadranka hoteli s trideset posto vlasništva te je izvršena i dokapitalizacija. Tim kapitalom pokrenut je prvi investicijski ciklus i podignuta je razina hotela Aurore, Vespere i Punte na četiri zvjezdice.

Međutim, poslovna strategija EBRDa je takva da banka, nakon što se podigne vrijednost kompanije, svoj udio proda i izađe iz cijelog posla. Radnici i uprava hotela su na taj scenarij bili spremni i unaprijed su tražili novog strateškog partnera. Ulaskom ruskih ulagača u vlasničku strukturu, povećale su se ambicije i pokrenuo se novi investicijski ciklus, u kojem se uvala Čikat podiže na pet zvjezdica. No takvi ambiciozni planovi znače da se i cijela destinacija mora podići na višu razinu te je uz suradnju s lokalnom zajednicom odlučeno da se krene u gradnju golf terena i zračne luke. Podršku cijelome projektu u nedavno provedenoj anketi agencije 2×1 komunikacije iz Zagreba, dali su i građani Lošinja. Po ovom istraživanju više od polovica ispitanika, oko 60 posto, smatra da su investicije Jadranke u uvali Čikat potrebne i važne za razvoj lošinjskog turizma, dok se 13,73 posto stanovnika ne slaže s time.

Nakon što je u cijeli projekt lošinjskog turizma u posljednjih osam godina uloženo oko 135 milijuna eura, prvi ozbiljni rezultati vidljivi su ovih dana, kada su u vilu Hortensiu stigli prvi gosti. Kako su nam rekli u upravi hotela, Vila Hortensia je spoj tradicionalne arhitekture i sofisticiranog luksuza s personaliziranom uslugom jer gosti imaju na raspolaganju 24 sata dnevno sve osoblje, od batlera do kuhara. Ponuda je u potpunosti personalizirana i prilagođena gostu, od nabave namirnica do pripreme hrane, jer bogata klijentela želi odmor kreiran prema njima i svojim željama i preferencijama. Stoga gost u svakom trenutku ima na raspolaganju sve što mu treba i sve što poželi. No vila Hortensia pruža samo dio luksuza koji će pružati novi boutique hotel Alhambra, u koji je uloženo 20 milijuna eura, a koji će, kada uskoro bude otvoren, biti jedan od najluksuznijih hotela na Jadranu. U upravi hotela tvrde da će se svi iznenaditi kada se otvori hotel Alhambra, jer će, kako kažu, to biti luksuz na jednom drugom nivou u odnosu na vilu Horetnsiu. Iako hotel još nije otvoren, po podacima na Booking.coma, tjedan dana odmora u Alhambri u kolovozu ove godine, ovisno o vrsti sobe, iznosit će između 23 i 39 tisuća kuna, koliko treba izdvojiti za tjedan dana u luksuznom apartmanu od 52 četvorna metra s pogledom na more.

Luksuzna vila Hortnesia i novi hotel Alhambra samo su posljednji dio investicijskog ciklusa koji na Lošinju ostvaruju novi ruski vlasnici Jadranka hotela. Jedan od većih projekata bio je i gradnja prvog aquaparka na hrvatskim otocima, koji je otvoren prije desetak dana. Aquapark Čikat je investicija vrijedna 9,3 milijuna eura u istoimenom kampu Čikat u Malom Lošinju, na prostoru bivšeg nogometnog igrališta. No cijeli projekt pretvorbe Malog Lošinja i uvale Čikat u oazu elitnog turizma, s hotelima od pet zvjezdica, počeo je prošloga ljeta, kada je otvoren prvi hotel s pet zvjezdica na Malom Lošinju. Hotel Bellevue otvoren je u srpnju prošle godine i bio je dokaz ozbiljnih planova ruskih investitora jer je stari hotel Bellevue za samo sedam mjeseci pretvoren u luksuzni hotel s pet zvjezdica koji se može pohvaliti s 205 luksuzno opremljenih soba, spa klinikom, dva restorana, lounge barom i s nekoliko vanjskih i unutarnjih bazena. Za renoviranje hotela Bellevue ruski investitori izdvojili su 50 milijuna eura, a za noć u najjeftinijoj sobi s pogledom na atrij hotela, treba izdvojiti oko 2500 kuna, dok noć u luksuznom predsjedničkom apartmanu od 185 četvornih metara i s terasom od 119 četvornih metara, stoji 26 tisuća kuna.

Hotel Bellevue, vila Hortensia i boutique hotel Alhambra u bliskoj budućnosti trebali bi biti dio najluksuznijeg resorta na Jadranu, a uvala Čikat trebala bi postati omiljeno odredište bogatih turista, kojima nije problem izdvojiti i 400 tisuća kuna za sedam dana odmora u luksuznim vilama i vrhunski opremljenim hotelima. Međutim, investitori priznaju da ovakva ulaganja nemaju smisla ako se sezona ne produži na svih 12 mjeseci u godini, a kao rješenje tog problema nude izgradnju golf terena na predjelu Matalda, na južnom dijelu otoka Cresa. S Krčkom biskupijom već je potpisan ugovor o pravu građenja na Mataldi u predjelu Punta Križa na Cresu, čime su i službeno stvoreni preduvjeti za realizaciju projekta Golf Matalda, koji bi, po posljednjim projekcijama, trebao vrijediti više od 100 milijuna eura. Na neuređenom zemljištu veličine od oko 318 hektara, gradio bi se turistički kompleks s dva golf igrališta, luksuznim hotelom i nizom bungalova, odnosno, vila. Jadranka planira na Mataldi graditi hotel sa 146 smještajnih jedinica, vile i bungalove kapaciteta 41 smještajne jedinice, heliodrom te jednu crkvenu zgradu. Golf igrališta trebala bi biti djelo poznatoga južnoafričkog golfera i dizajnera igrališta Ernieja Elsa. Njegova tvrtka Ernie Els design već je angažirana na izradi projektne dokumentacije, a u Jadranki računaju da bi Elsova globalna reputacija, uz povoljne klimatske prilike, mogla biti vrlo važan faktor u privlačenju golfera iz Europe, ali i u pozicioniranju Lošinja kao cjelogodišnje turističke destinacije. To bi bila nagrada radnicima Jadranke koji su mogli ostati u vlasništvu jedne prosječne kompanije s hotelima od tri ili četiri zvjezdice, ali su se odlučili preuzeti rizik i prodajom dionica stranom investitoru pomoći da Lošinj u skoroj budućnosti postane top destinacija na Jadranu i jedna od najluksuznijih destinacija na Mediteranu.

Komentiraj

FOTO:Saša Zinaja
PODIJELI
Rođen u Zagrebu 21. kolovoza 1978., novinarstvom se bavim od 2000. godine kada sam počeo pisati za sportski web portal Sportnet.hr. Nakon nekoliko godina u sportskom novinarstvu, 2009. godine prvi put dolazim u redakciju tjednika Nacional gdje radim na portalu www.nacional.hr, a povremeno pišem i za tiskano izdanje Nacionala. Sredinom 2011. s nekoliko drugih novinara Nacionala prelazim u tjednik Aktual, a od ožujka 2013. do lipnja 2014. bio sam zamjenik glavnog urednika poslovne dnevne novine Business.hr. U prosincu 2014. vraćam se u Nacional gdje pišem o aktualnim političkim i gospodarskim temama.