Na spomen misi u subotu na Bleiburškom polju za sve ubijene razoružane hrvatske vojnike i civile na Bleiburgu i Križnom putu, đakovačko-osječki nadbiskup Đuro Hranić poručio je kako se spomen na one koji su nevino stradali nikada ne smije zaboraviti, pozvao je na istraživanje cjelovite istine o žrtvama i počiniteljima nasilja, ali i na praštanje, dok je predsjednik Hrvatskog sabora Gordan Jandroković istaknuo kako su zločini na Bleiburgu i masovne likvidacije bili jedna od najdublje zakopanih tajni komunističke Jugoslavije.

“Sabrani smo na području koje predstavlja jedno od najtragičnijih polja u povijesti našega hrvatskoga naroda i početak velikog stradanja čak nekoliko stotina tisuća hrvatskih vojnika i civila poslije Drugoga svjetskoga rata”, rekao je Hranić služeći misu u memorijalnoj kapeli na Bleiburškom polju.

Podsjetio je da se za mnoge od ubijenih hrvatskih vojnika i civila još uvijek ne zna gdje su točno bili pogubljeni i stradali, gdje su sve grobišta i jame u kojima leže njihove kosti.

“Njihova  je sudbina toliko tragična i ponižavajuća da su oni koji su ih osudili i pogubili smatrali da nisu vrijedni čak niti toliko da se zapišu i doznaju njihova imena, i za koje se totalitarni sustav pobrinuo da ne doznamo gdje su točno bili pogubljeni i stradali i gdje su sve grobišta i jame u kojima leže njihove kosti”, upozorio je mons. Hranić.

Ostaci toga totalitarnog komunističkog sustava još se i danas za to brinu, naglasio je. Nerasvijetljena povijesna istina i opterećenost prošlošću, dodao je Hranić, otežavaju zajedništvo i suradnju, te u novim povijesnim okolnostima postaju opasnost i za hrvatski i za srpski, a onda i za druge narode na ovim europskim prostorima.

Crkva nas nastavlja poticati da ne zaboravimo spomen na one koji su nevino stradali, a Isusova blaženstva govore o nespojivosti svjetla i tame, vjere i nevjere, te nas ovdje na Bleiburškom polju i svugdje gdje se susrećemo s grobovima žrtava totalitarnih režima, nepravednih osuda, progona, mučenja, ponižavanja i ubijanja nedužnih ljudi, pozivaju na praštanje, na istraživanje cjelovite istine o žrtvama i počiniteljima nasilja, na zadovoljenje pravde, na čišćenje našega pamćenja i na spomen mučenika, naglasio je nadbiskup Hranić.

Okupljene na Bleiburškom polju pozvao je da očiste svoje pamćenje i spomenu se žrtava Križnoga puta.

“Mi danas ovdje komemoriramo i okupljeni smo na molitvu za hrvatske žrtve totalitarnog komunističkog sustava na Križnome putu, koji je započeo prije 72 godine, ovdje na Bleiburškom polju”, kazao je Hranić.

Podsjetio je da je zajedno s katolicima, tu stradavao i veliki broj pripadnika muslimanske vjeroispovijesti. Pozvao je na molitvu za Božje milosrđe “za sve one koji su stradali i umrli na ovoj poljani, te za sve one koji su naredili i izvršavali zločine nad njima na njihovu Križnom putu”.

“Danas smo došli ovamo na Bleiburško polje, odupirući se razornoj zatvorenosti i otvarajući se Bogu, istini i slobodi, nudeći oproštenje svima koji su pripadnicima našega naroda nanijeli zlo, moleći za Božje milosrđe za sve te moleći oproštenje od Boga i od onih kojima su pripadnici našega hrvatskoga naroda počinili zlo”, rekao je nadbiskup.

To je nužno da bismo očistili svoju memoriju od zlopamćenja, da bismo je čistili praštanjem i otvorenošću za pomirenje i zajedništvo unutar našega naroda i sa svim susjednim narodima, te narodima Europe i svijeta, istaknuo je, te poručio kako “za Božjeg čovjeka postoji nešto što je daleko važnije i veće od ovozemaljskog blagostanja: pravda, dobrota, poštenje, čista savjest, čiste ruke, čisto srce: mir, koji je djelo pravde i istine, milosrđe i pomirenje, odustajanje od zla i osvete”.

Idriz ef. Bešić: Zločin ne zastarijeva

Molitvu za žrtve islamske vjeroispovjedi služio je ispred Mešihata islamske zajednice u Hrvatskoj Idriz ef. Bešić, koji je pročitao poruku zagrebačkog muftije i predsjednika Mešihata Aziza ef. Hasanovića u kojoj poziva da “u današnjem vremenu izazova, u kojemu nastojimo dokučiti neki smisleni odgovor kakva nas budućnost očekuje, učimo iz svojih i tuđih grešaka”.

“Istina se mora znati. Istinu valja čuvati i od nje ne možemo pobjeći, niti se ona može zatrti – zločin ne zastarijeva. Zločin je zločin, jedna od rijetkih kategorija koja se ničim ne može opravdati”, istaknuo je ef. Hasanović u poruci.

Zločine pamtimo da se ne bi ponovili, da bismo ih spriječili, poručio je, te pozvao na čuvanje sjećanja na sva stratišta, i s Bleiburga ali i s drugih stratišta Drugog svjetskog rata, te na žrtve Vukovara i Srebrenice, “jer pokušati opravdati zločin znači izazivati nesreću nesagledivih posljedica”.

U povodu 72. obljetnice blajburške tragedije i hrvatskog Križnog puta na središnjoj se komemoraciji žrtvama na Blajburškom polju okupilo, prema novinarskim procjenama, oko 15 tisuća ljudi iz Hrvatske, BiH i drugih zemalja, među kojima predstavnici hrvatskog državnog vrha, predstavnici braniteljskih udruga, predstavnici crkve kao i obitelji i potomci ubijenih razoružanih hrvatskih vojnika te hrvatskih civila.

Organizator komemoracije je Počasni blajburški vod, pokrovitelj je predsjednik Hrvatskog sabora Gordan Jandroković, posebni izaslanik hrvatske predsjednice je ministar državne imovine Goran Marić a premijera ministar hrvatskih branitelja Tomo Medved, dok je izaslanik HDZ-a Milijan Brkić.

Jandroković:  Zločini na Bleiburgu i masovne likvidacije jedna od najdublje zakopanih tajni komunističke Jugoslavije

Predsjednik Hrvatskog sabora, koji je i pokrovitelj, istaknuo je kako su se i ove godine okupili na ovom svetom mjestu da se poklone žrtvama strašnih zločina i članovima njihovih obitelji, da im izraze najiskreniju sućut, razumijevanje i priznavanje njihovih patnji.

“Okupili smo se ovdje da se podsjetimo, ali i da još jednom potvrdimo našu obavezu i odgovornost čuvanja istine i aktivnog suprotstavljanja svim oblicima totalitarne vladavine”, rekao je Jandroković, podsjetivši da je na Bleiburškom polju i u kolonama smrti, na Križnim putovima, dogodila strašna stradanja.

Stotine tisuća nedužnih civila i razoružanih vojnika morali su propješačiti brojne kilometre kroz cijelu bivšu državu, dok ih smrt nije sustigla, rekao je.

“Ovdje želim naglasiti da je na Bleiburgu, ali i u mjesecima nakon njega, počinjena masovna likvidacija ljudi bez ikakvog suđenja. Ti zločini bili su jedna od najdublje zakopanih tajni, a oni koji su počinili te zločine nikada nisu bili izvedeni pred sud pravde”, rekao je predsjednik Hrvatskog sabora.

Ta stradanja danas su simboli patnje hrvatskog naroda i svakako su jedan od najtežih događaja u našoj povijesti. Bleiburg je simbol i metafora svih hrvatskih stradanja, ne samo u određenom razdoblju nakon II. svjetskog rata. On je podsjetnik i na sve zločine počinjene tijekom svih godina jugoslavenskog komunističkog totalitarnog režima, naglasio je Jandroković.

U 20. stoljeću, dodao je, Hrvatska je pretrpjela tri rata. Gledajući u kontekstu žrtava, svi oni su bili pogubni i teški jer rat ne donosi nikome dobro.

Na Bleiburgu se odaje počast i svim naraštajima Hrvata koji su daleko od Domovine čekali dan kada će Hrvatska postati suverena nacija, usidrena u europski prostor mira i demokracije, rekao je Jandroković, naglasivši kako je danas,  kada imamo svoju državu, obaveza svih nas stalno se podsjećati na sve žrtve koje su pale za nju.

Čvrsto osuditi svaku nedemokratsku, autoritarnu i totalitarnu vladavinu, te izraziti poštovanje žrtvi

Ako se želimo odgovorno suočiti s prošlošću toga trebamo biti svjesni, to priznati i pokloniti se žrtvama. Hrvatska kao suverena i demokratska država danas ima odgovornost promicati i čuvati slobodu, demokraciju, poštovanje ljudskih prava i vladavinu zakona, kazao je Jandroković. Također, dodao je obaveza je svih učiniti da se više nikada ne ponove strašni zločini, učinjeni iz bilo kojeg razloga, zbog bilo koje ideologije. Obveza je i čvrsto osuditi svaku nedemokratsku, autoritarnu i totalitarnu vladavinu, te izraziti poštovanje svakoj žrtvi koja se suprotstavila svakom obliku takvog režima, dodao je.

Hrvatska ima snage i ustrajnost čvrsto jamčiti i osigurati slobodu i pravo čovjeka i svakog njezinog državljanina, poštovati njihovo dostojanstvo, kao i promicati njihov gospodarski i kulturni napredak i socijalno blagostanje, rekao je.

Zločine počinjene u totalitarnim i nedemokratskim režimima važno i znanstveno istražiti

O svim zločinima počinjenim u totalitarnim i nedemokratskim režimima važno je govoriti i znanstveno ih istražiti. Time će se pridonijeti jačanju naše svijesti o njima, istaknuo  je Jandroković.

Jer, naglasio je, “bez istine i sjećanja nema istinske pomirbe. A pomirba se može postići samo prihvaćanjem odgovornosti, traženjem oprosta i jačanjem moralne obnove društva”.

Žrtve tragedije na Bleiburgu i svim Križnim putovima, žrtve Domovinskog rata, kao i sve žrtve totalitarne vladavine moraju se uvijek spominjati da se njihova priča i tragedija više nikada ne ponove, ali i ne zaborave. Jer, kao što je poznato, narodi koji zaboravljaju svoju povijest osuđeni su na svoje ponovne tragedije, zaključio je  predsjednik Hrvatskog sabora na središnjoj komemoraciji na Bleiburškom polju za žrtve bleiburške tragedije i  žrtve hrvatskog Križnog puta.

Zajedno s Hrvatskim saborom supokrovitelj komemoracije je i  Hrvatskim narodnim saborom Bosne i Hercegovine.

Posebnu zahvalu nadbiskupu Hraniću na predvođenju misnog slavlja, te Hrvatskom saboru na pokroviteljstvu, prenio je u ime Počasnog bleiburškog voda glasnogovornik Ante Kutleša.

Nakon svete mise i poruka, predsjednik Hrvatskog sabora Jandroković, zajedno s izaslanicima predsjednice Republike Goranom Marićem i predjedsjenika Vlade Tomom Medvedom položio je vijenac kod Spomenika bleiburškim žrtvama.

Na putu prema Bleiburgu hrvatsko državno izaslanstvo položilo vijence kod Spomenika i grobnice žrtava poraća na groblju Dobrava kod Maribora

Tijekom prijepodneva, na putu prema Bleiburgu, hrvatsko državno izaslanstvo položilo je i vijence kod Spomenika i grobnice žrtava poraća na groblju Dobrava kod Maribora, u sklopu obilježavanja 72. obljetnice Bleiburške tragedije.

Izaslanstvo koje je vodio predsjednik Hrvatskog sabora Gordan Jandroković nazočilo je molitvi i potom položilo vijenac kod spomenika na kojem piše “Mrtvima spomen – živima opomena / Pobijenima nakon 9.5.1945. / Maribor 1990.”

Jandroković je naglasio da se na tom groblju nalazi veliki broj žrtava, dodavši  kako je dug svih da ih se sjećaju i da se utvrdi istina. Jer, rekao je, bez istine nema ni stvarnog oprosta, a nacija koja ne pamti svoje tragedije, ona ih vrlo često i ponovi.

Na Spomen ploči napisano je da su u svibnju 1945. jugoslavenske oružane snage u Tezenskoj šumi kod Maribora poubijale između 15 i 20 tisuća pripadnika oružanih snaga nekadašnje NDH i civila, većinom Hrvata, koji su zarobljeni pri pokušaju bijega u Austriju.

Ubijeni hrvatski vojnici i civili bili su pokopani  u 3,5 km dugom protutenkovskom rovu, koji je bio iskopan kroz šumu između Drave i i ceste Celje – Maribor. Pri gradnji autoceste u travnju 1999. na dijelu nakadašnjeg protutenkovskog rova u dužini od 70 metara, iskopani su ostaci 1179 žrtava, koji su u srpnju 1999. položeni u kosturnicu na novom mariborskom groblju u Dobrovi.

U neposrednoj blizini kosturnice pokopanu prošlog listopada ostaci oko 800 žrtava Hude jame kod Laškog.

Komentiraj

FOTO:HINA/ Dario GRZELJ/ dag
PODIJELI
Djelatnost je Hine prikup­lja­nje i razaši­lja­nje što potpunijih či­njeničnih i objektivnih novinsko-agencijskih informacija o zbi­va­njima u Republici Hrvatskoj i svijetu za potrebe medija i drugih sudionika društvenoga, političkoga, kulturnog i gospodarskog života.