PRVA BALETNA PREMIJERA OVE SEZONE U HNK U ZAGREBU

Prva ovosezonska premijera Baleta HNK u Zagrebu koja će se održati 11. studenog bit će dva suvremena autorska plesna djela, “Tamni pejzaži” Marjane Krajač i “Bolero” Maše Kolar, a bit će praizvedeni u jednoj večeri. U stalnoj težnji da dio repertoara budu i domaća i najsuvremenija baletna djela, predstavit će se radovi dviju suvremenih i etabliranih hrvatskih koreografkinja kojima će ovo biti prvi rad sa zagrebačkim baletnim ansamblom.

Ravnatelj Baleta HNK u Zagrebu Leonard Jakovina za Nacional je rekao da mu je vizija otkad je stupio na dužnost krajem 2014. pružiti publici raznovrstan baletni repertoar i upoznati ih s novitetima u plesnoj umjetnosti. Otprije poznaje rad Marjane Krajač i Maše Kolar pa je smatrao da su idealne za to da se nešto novo pokaže našoj publici, iako su one odavno prisutne na plesnoj suvremenoj sceni.

“Smatram da je vrlo važno da se na sceni Hrvatskoga narodnog kazališta izvode djela upravo hrvatskih autora jer baš mi trebamo dati šansu našim talentiranim umjetnicima i poduprijeti ih u njihovim koreografskim i umjetničkim vizijama. Trebamo njegovati tradiciju hrvatske koreografske scene jer je dobit višestruka i za njih kao koreografe i za nas kao nacionalnu kuću jer upravo domaći autori mogu dati našem kazalištu prepoznatljiv identitet u svijetu”, rekao je Jakovina. Naglasio je, analizirajući baletnu umjetnost danas i prije dvadesetak godina, da su razlike sve veće. Ljudsko tijelo svakim danom pomiče granice izdržljivosti, a koreografije su složenije, dinamičnije i zahtjevnije.

“Klasična baletna tehnika se ne mijenja, ona je egzaktna, ali tehnička izvedba je sve savršenija, skokovi su viši, plesači su brži, pirueta je sve više. Danas imamo sjajne plesače besprijekorne tehnike i samo neki detalji dijele prvake od manje rangiranih plesača. Razlike su najčešće u osobnosti i kako će plesač prenijeti svoj umjetnički doživljaj publici”, rekao je ravnatelj Baleta HNK u Zagrebu. To će kazalište, osim repriznih naslova od kojih se izdvaja “Orašar”, za koji se i dalje traži karta više i nema dovoljno izvedbi za sve one koji ga žele pogledati pa čekaju i dvije godine kartu, imati i još nekoliko premijera.

“Jedan od najvećih događaja sezone je svjetska premijera koreografije velike zvijezde međunarodne scene te mog bivšeg kolege i ravnatelja kojeg izuzetno cijenim, Vladimira Malakhova. On će ekskluzivno za zagrebački Balet koreografirati ‘Labuđe jezero’. Od klasičnog rukopisa slijedi i ‘Bajadera”, epska priča smještena u Indiju, s vrlo zahtjevnom koreografijom. Sezonu ćemo završiti još jednom praizvedbom od koje svi mnogo očekuju jer se radi o autoru koji je koreografirao ‘Anu Karenjinu’ koja se zadržala na repertoaru zbog velikog interesa publike. Leo Mujić uronio je u literarni predložak Miroslava Krleže i postavit će na scenu prvi put ‘Gospodu Glembajeve’ u plesnoj formi”, najavio je Jakovina.

Dvije koreografkinje – Maša Kolar i Marjana Krajač – koje će izvesti “Tamne pejzaže/Bolero”, otkrile su za Nacional svoje dojmove o predstavi.

“S obzirom na to da poznajem i pratim rad kompanije baletnog ansambla HNK kojeg cijenim, poziv za suradnju iznimno me razveselio. Potiče me da kreaciji ‘Bolera’ pristupim na poznato-novi način, integrirajući prednosti poznavanja kompanije i postavljanja vlastitog potpisa na njihova baletno školovana tijela. Sam naslov koreografije postavlja se pred mene sa svom svojom poviješću, glazbenom i plesnom. Uzimajući u obzir to da je Ravel glazbu ‘Bolera’ komponirao za ples, želim se glazbi na neki način ‘odužiti’. Zato koreografski i krećem od osnovnih elemenata glazbene strukture: njena dvotaktnog stiliziranog ritma bolera, njena ritma melodije i njene repetitivnosti”, rekla je Maša Kolar. Dodala je da ju je razrađivanje, kombiniranje i variranje tih elemenata koje dovodi u suodnos s pokretom i plesom dovelo do rezultata koje unaprijed nije mogla zamisliti, nego se koreografija stvara tijekom procesa rada koji još uvijek traje. I Maša Kolar smatra da je izvođenje hrvatskih autora jednako važno kao i izvođenje starih majstora, ali i svjetskih autora novih tendencija.

“Nacionalna pripadnost ne bi smjela biti mjerilo kvalitete i kriterij za kreiranje plesne umjetnosti. Ako se gradi široka paleta dobro osmišljenog plesnog repertoara, onda nije presudno kreće li se on autorski lokalno ili globalno”, navela je Maša Kolar.

Marjana Krajač koreografirat će “Tamne pejzaže” i kaže da ju je do suradnje s HNK u Zagrebu doveo njezin umjetnički trajektorij koji se bavi pitanjima manifestnog plesa.

“Ovaj baletni komad zamišljen je kao koreografski reljef koji istovremeno prigrljuje i dekonstruira baletnu gestu, njenu arhitekturu i unutarnju emociju. Komad se razvija gotovo u koži plesača, u njihovu dahu i misaonom procesu. Između lakoće aplikacije baletne izvedbenosti i zagledavanja u njene dubine nalazi se koreografija koja možda govori i o beskonačnoj suspenziji okončanja, apokalipse; bilo da se radi o kraju predstave ili kraju svijeta. S kompozitorom Thomasom Könerom koji je skladao autorsku glazbu za koreografiju i likovnim umjetnikom Silviom Vujičićem koji oblikuje scenu i kostime formiramo svojevrstan taman rub, neki tip oštrine i razgranatosti pogleda”, objasnila je Marjana Krajač.

Otkrila je i što misli o suvremenom baletu i što se u njemu može promijeniti. “Pratim široku lepezu svjetskih baletnih kuća, od onih najpoznatijih do onih manje vidljivih, i baletna umjetnost se nalazi na izrazito vitalnom mjestu; od Ballet de l’Opéra de Paris pa do New York City Balleta, programacije su svježe i izazovne te su iznova spremne promisliti baletnu umjetnost. Spremno ulazeći u teritorij sadašnjeg trenutka, u smislu one nedovršene suvremenosti, čini mi se da baletna umjetnost itekako ima daha i potencijala ponuditi nešto relevantno i nezamjenjivo”, smatra Marjana Krajač. Kaže da je važno nastaviti razmišljati i ostati uz bok ideji o fluidnoj i odvažnoj umjetnosti.

Komentiraj

FOTO:Mara Bratoš
PODIJELI
- rođena u Zagrebu 1978. godine - mr.sc. međunarodnih odnosa - diplomirala novinarstvo na Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu - novinarstvom se bavi od 1999. godine - dosad je radila u Jutarnjem listu, lifestyle magazinu Story, političkome magazinu Aktual - u Nacionalu je pomoćnica glavnog urednika i piše teme iz kulture