Antička Dioklecijanova palača i obližnja srednjovjekovna jezgra Splita, spomenik kulture nulte kategorije koji je pod zaštitom UNESCO-a punih 35 godina, u dramatično su lošem stanju. Nacional je dobio uvid u najnoviji pismeni izvještaj Konzervatorskog odjela Ministarstva kulture, upućen prije nekoliko dana splitskom gradonačelniku Ivi Baldasaru, u kojemu su na stotinjak stranica pobrojani i fotodokumentirani brojni problemi u strogom centru grada. Oni se kreću od gotovo frapantnih primjera komunalnog nereda i nebrige, poput fasada obraslih vegetacijom ili stabala koja rastu doslovno na krovovima manjih zgrada, preko oštećenih krovova i pročelja koja prijete prolaznicima, sve do potpuno ruševnih objekata koji bi se uskoro mogli doslovno pretvoriti u hrpu kamenja i otpada.

[quote_box_center]

  • Antička Dioklecijanova palača i obližnja srednjovjekovna jezgra Splita u dramatično su lošem stanju
  • Nacional je dobio uvid u najnoviji pismeni izvještaj Konzervatorskog odjela Ministarstva kulture o situaciji u Splitu
  • Taj je izvještaj prije nekoliko dana upućen i splitskom gradonačelniku Ivi Baldasaru

[/quote_box_center]

Sličan izvještaj splitski konzervatori sastavili su još u lipnju 2012. i predali ga tadašnjem gradonačelniku Željku Kerumu, a u najnovijoj verziji uklonjeno je tek nekoliko u međuvremenu saniranih neuralgičnih točaka – no ostali su još deseci onih koji čekaju novac, dakako. Gotovo istovremeno, prije samo nekoliko tjedana, Državna revizija objavila je rezultate nadzora Grada Splita za 2013. – dakle onu u kojoj su Kerum i Baldasar odradili po pola godine mandata – i otkrila da je nenamjenski potrošeno gotovo tri milijuna kuna sredstava spomeničke rente, namjenskog komunalnog poreza koji plaćaju korisnici zaštićene jezgre i koji bi se morao vratiti u nju kroz održavanje ili ulaganje.

Strogi centar Splita je znatno opterećen zbog turističkog buma i naglog rasta broja gostiju koji su u 2014. prvi put u povijesti u gradu ostvarili preko milijun noćenja, uz još nekoliko stotina tisuća dnevnih turista s brodova na kružnim putovanjima. Dioklecijanova palača kao srce grada također je doživjela dramatične promjene: nestalo je nekoliko desetaka tradicijskih obrta i trgovina s desetljećima dugom povijesti, a otvoreno je isto toliko malih hotela, hostela, fast foodova i restorana. Preobrazba u turističku destinaciju dijelom je pozitivno utjecala na Palaču jer su neki njeni kutci uređeni i ušminkani gotovo do savršenstva, no istodobno postoje sve veći problemi u zgradama i kućama u kojima tijekom cijele godine žive Splićani koji se ne bave turizmom. Taj dio grada je sve derutniji i manje pogodan za življenje, a posebno je teško stanje s objektima koji još uvijek imaju nesređenu vlasničku strukturu – pa čak i onima u vlasništvu samog Grada Splita.

Posljedica toga je masovno iseljavanje građana iz centra – proces ne ide tako dramatično brzo kao što se događao u Dubrovniku, ali podaci pokazuju da je u samo jednom desetljeću Dioklecijanova palača s užom jezgrom grada ostala bez 30 posto stanovništva. Ozbiljno se razmišlja čak i o zatvaranju obližnje osnovne škole na Manušu zbog sve manjeg broja upisanih učenika.

23.02.2011.,Split - Splitska riva. Photo: Ivo Cagalj/PIXSELL
IOKLECIJANOVA PALAČA KAO SRCE GRADA DOŽIVJELA JE VELIKE PROMJENE U PROTEKLOM DESETLJEĆU, OTKAKO JE SPLIT PONOVNO POSTAO TURISTIČKO SREDIŠTE S PREKO MILIJUN NOĆENJAFoto: Ivo Cagalj/PIXSELL

Šef splitskih konzervatora Radoslav Bužančić za Nacional je potvrdio da je gradskoj upravi – s kojom, kaže, svejedno imaju vrlo solidnu suradnju – odaslan popis hitnih intervencija i “upozorenje gdje bi trebalo usmjeriti gradske i državne projekte”, odnosno novac. Nije želio govoriti o detaljima ovog izvještaja, barem dok ga gradska uprava ne predstavi javnost, ali je rado otkrio svoj stav. Najavio je i da će Konzervatorski odjel u Splitu uskoro napraviti još dublju analizu koja će umjesto hitnih intervencija predložiti cjelovitu strategiju čuvanja i obnove Dioklecijanove palače. “Postoje brojne vidljive sitnice, ako ćemo ih tako nazvati, koje se mogu riješiti jednostavnim uvođenjem komunalnog reda i boljim radom redara, ali i neki slučajevi koji su ozbiljna opasnost i za građane i za kulturnu baštinu. Istina, nedavno je riješen jedan veliki ruševni zid iz rimskog doba i cijeli jedan sklop u Ulici Ilirske akademije koji je prijetio da će urušiti cijeli prostor. Ali popis je još uvijek dosta dug”, priznaje Bužančić.

Najkritičniji kutak splitske gradske jezgre svakako je njen jugoistočni dio koji se u lokalnom žargonu već desetljećima naziva “kenjarom” – što valjda dovoljno govori o tome kako je Splićanima urezan u kolektivnu svijest. Ondje su se sredinom stoljeća masovno uklanjale stare srednjovjekovne zgrade koje su se naslanjale na južne zidine Dioklecijanove palače, a onda je niz godina nastala potpuna nebriga. Ali jedna stambena peterokatnica uspjela je preživjeti sve do današnjih dana, iako konzervatorima izaziva goleme glavobolje: radi se o objektu bez temelja, službeno proglašenim opasnim po život iz kojeg su stanari iseljeni još u prošlom stoljeću. Zgrada onemogućava završetak istraživanja podruma Palače ispod nje, prijeti da će urušavanjem povući velik dio originalnih antičkih južnih zidina – odnosno “fasade” Dioklecijanove palače vidljive s Rive – a sasvim sigurno oštetila bi i nedavno obnovljenu jugoistočnu kulu. Jedan malo snažniji potres ili nevrijeme izazvali bi lančanu reakciju s golemim i teško procjenjivim posljedicama.

Slučajno ili ne, splitske gradske vlasti upravo su prošlog tjedna objavile da intenzivno rade na obnovi vrijednoj najmanje tri milijuna kuna koju će dijelom financirati i Ministarstvo kulture. Ono je prije dvije godine izazvalo nemali skandal kada je dodijelilo milijun i pol kuna državnog novca multinacionalnoj kompaniji Henley&Partners, točnije njenoj splitskoj podružnici Eurohomes, koja se bavi trgovinom nekretninama; oni su od obnove na koncu odustali pa je sada u igru uskočio Split koji također ima svoj udio u vlasništvu nad objektom. Njegova obnova i sanacija omogućili bi i dodatne arheološke radove u Podrumima, jednom od najvrjednijih gradskih resursa koji unatoč malim cijenama ulaznica godišnje uprihodi desetak milijuna kuna, a u nekom zasad zatvorenim dvoranama konačno bi se rekonstruirali originalni rimski svodovi.

Slučaj zgrade u Lukačićevoj ulici je prilika da se u jugoistočnom dijelu Palače nanovo izgrade objekti porušeni u prošlom stoljeću, za što se konzervatori zalažu unatoč sve očitijem protivljenju javnosti. Ali to je tek dio problema u splitskoj gradskoj jezgri: u izvještaju odaslanom Baldasaru dokumentirano je nekoliko desetaka ruševnih krovova čiji crjepovi vise i prijete prolaznicima, zatim kamenih blokova i “škura” koje također vrebaju s visine, napukle fasade i raspadajuća vrata, prozori i balkoni, zatim samoniklo bilje i stabla koja bujaju i narušavaju statiku te razni dimnjaci, oluci, dogradnje i pregradnje. Ali ima tu i nekoliko puno ozbiljnijih problema: na nekoliko lokacija (u Andrićevoj, Papalićevoj i Bosanskoj ulici) ruševne zgrade pridržavaju tek drvene skele, no one su tijekom desetljeća istrunule i oslabile pa su i one opasne. Dio kamenog bedema na predjelu Dobrić također zahtijeva hitnu sanaciju, pogotovo njegov dozidani dio. Jedna zgrada u Kružićevoj ulici također se raspada, a nekoliko ih je već godinama napušteno, sa zakovanim prozorima i vratima.

Splitske gradske vlasti idućih godina imat će pune ruke posla, pogotovo jer za očuvanje i obnovu kulturne baštine još uvijek nisu zatražili ni jedan euro iz europskih fondova. Preduvjet za to trebalo bi biti donošenje Plana upravljanja starom gradskom jezgrom, no taj dokument – koji bi riješio mnoge nedoumice i dao smjernice za budućnost – službeno se izrađuje gotovo punih deset godina. Kada se jednom konačno usvoji, već bi mogao zastarjeti – dok bi Dioklecijanova palača do tada mogla biti još opasnije ugrožena.

Komentiraj

PODIJELI
Rođen 1980. godine, novinarstvom se bavi od praga punoljetnosti. Nakon deset godina staža kao novinar i urednik u dnevniku Slobodna Dalmacija intenzivno surađuje s nizom hrvatskih i regionalnih medija - od tportala i dalmatinskog portala preko tjednika Forum, Aktual i Nacional do Al Jazeere. Živi i radi u Splitu.