Jedne nedavne večeri nekoliko policijskih terenskih vozila jurilo je prašnjavim putem uz granicu Mađarske i Srbije. Termalni senzori postavljeni na žičanoj ogradi registrirali su da se dvadesetak migranata približava mađarskoj strani, a kad su primijetili policiju brzo su se razbježali nazad u dubinu srpskog teritorija.

Takva scena na mađarskoj stranici granice viđena je mnogo puta. “Krijumčari ljudima nikad ne miruju. Imaju dronove s noćnom optikom kojima gledaju kretanje naših ophodnji. Čim primijete smjenu ili razmještaj naših snaga, pokušavaju to iskoristiti”, kaže policijski zapovjednik Zsolt Gulyas.

Mađarska granica sa Srbijom relativno je mirna u zadnje vrijeme, suprotno scenama iz lanjskog rujna kad su stotine tisuće izbjeglica prolazile kroz Mađarsku na putu do zapadne Europe. Bilo je to prije nego što je Mađarska podigla žilet žicu.

“Stvorili smo sustav koji funkcionira”, kaže Gulyas, govoreći o ogradi i tisućama policajaca i vojnika koji je danonoćno čuvaju.

Mađarska dopušta da 30 ljudi dnevno uđe u dvije tranzitne zone gdje mogu podnijeti zahtjev za azilom. Ostali koji povrijede državnu granicu odmah se kroz vrata u ogradi vraćaju natrag.

Mađarski Helsinški odbor sustav smatra nepodnošljivim. “Nova željezna zavjesa udarac je u lice ljudskim pravima i europskim vrijednostima”, kaže njegova predsjednica Marta Pardavi.

Samo nekoliko tjedana prije referenduma o tome bi li Mađarska trebala odbaciti europske izbjegličke kvote, premijer Viktor Orban uvelike je za migrante uspio zapečatiti mađarsku granicu sa Srbijom.

To je zauzvrat zacementiralo podršku njegovoj stranci Fidesz. Po anketama, velika većina Mađara podržava ogradu na granici.

“Mi gubimo naše europske vrijednosti i identitet onako kako se žabe polako kuhaju na laganoj vatri. Jednostavno, uskoro će biti sve više i više muslimana i Europu više nećemo moći prepoznati”, izjavio je Orban nedavno.

Orban skreće pozornost s drugih problema

Oporbeni političari i analitičari tvrde da Orban problem migranata drži u fokusu kako bi skrenuo pozornost s drugih problema – obrazovanja, zdravstvenog sustava, korupcije.

“Fideszova podrška raste kad se priča o migrantima, a pada kad se priča o ostalom. Za Fidesz je vitalno da izbjegličku krizu drži visoko na dnevnom redu”, rekao je analitičar Csaba Toth.

Orbanu je glavni izazivač nacionalistička i protuuseljenička stranka Jobbik. Iako je po anketama popularnosti daleko iza Fidesza, Jobbik bi se mogao okoristiti smekšavanjem vladina stava prema izbjeglicama.

Kao Fidesz, i Jobbik je pozvao Mađare da 2. listopada na referendumu odbace izbjegličke kvote. Ali Jobbikov predsjednik Gabor Vona misli da bi Orban trebao podnijeti ostavku ako odaziv bude manji od 50 posto, što je uvjet da referendum bude validan.

Na granici politički antagonizam Jobbika i Fidesza nije tako jak. Gradonačelnik Asotthaloma, mjesta na granici sa Srbijom, Jobbikov je potpredsjednik Laszlo Toroczkai. On kaže da mu je “najsretniji dan u životu” bio kada je vlada objavila da počinje podizati ogradu.

Više od godine dana Asotthalom je bio na ruti desecima tisuća izbjeglica. “Do rujna 2014. shvatio sam da je val toliko masovan da ga može zaustaviti jedino fizička barijera i snažna podrška vojske”, kaže Toroczkai.

Stojeći ispred ograde, kaže da ga sada više nije strah za obitelj koja živi na farmi nedaleko od granice.

Oporba na krivoj nozi

Mađarske lijeve i liberalne stranke kao da je rasprava o izbjegličkoj krizi ulovila na krivoj nozi. Socijalisti pozivaju Mađare da bojkotiraju referendum za koji tvrde da služi Fideszovim interesima, ali predsjednik stranke Gyula Molnar istovremeno govori da će podržati Orbana u borbi protiv kvota koje EU nameće.

Posljednje ankete pokazuju da će odaziv na referendum biti negdje na rubu granice od 50 posto. Ali rezultat nije upitan.

“Zbog odaziva ne znamo hoće li referendum biti pravovaljan, ali većina onih koji se odazovu neupitno će podržati vladu”, zaključuje Toth.

Komentiraj

<
FOTO:FaH
PODIJELI
Djelatnost je Hine prikup­lja­nje i razaši­lja­nje što potpunijih či­njeničnih i objektivnih novinsko-agencijskih informacija o zbi­va­njima u Republici Hrvatskoj i svijetu za potrebe medija i drugih sudionika društvenoga, političkoga, kulturnog i gospodarskog života.