Političke stranke, koalicije i kandidati koji su sudjelovali na parlamentranim izborima ukupno su na kampanju potrošili 40,2 milijuna kuna, a uprihodovali 5,3 milijuna kuna manje, pokazuje nadzor Državnog izbornog povjerenstva (DIP) koje, kad se radi o financijskom aspektu izbora, primjećuje “značajan napredak” u odnosu na izbore iz 2011. godine.

Nitko nije potrošio više od dozvoljenog

Nitko od izbornih sudionika nije u kampanji potrošio više od dozvoljenih 1,5 milijuna kuna po izbornoj jedinici.

Samo jednom, od ukupno 71 sudionika, izrečena je administrativna sankcija potpunog gubitka naknade troškova kampanje. Radi se o Ivanu Komaku, koji je bio kandidat za zastupnika češke i slovačke manjine i nije izabran za zastupnika. Imao je pravo na 27.000 kuna naknade jer je bio kandidat manjine koja čini manje od 1,5 posto stanovnika Hrvatske, a dobio je više od 15 posto biračkih glasova.

Komak je to pravo izgubio jer je namjenski prikupljena sredstva za kampanju koristio nenamjenski, odnosno za podmirenje osobnih potreba i otplatu duga (ovršena sredstva).

Donacije 12 milijuna kuna, nedopuštenih 1,2 posto

Donatori su svim izbornim sudionicima ukupno donirali gotovo 12 milijuna kuna, a najviše, 7,3 milijuna, Domoljubnoj koaliciji.

Nedopuštenih je bilo 1,2 posto donacija, odnono preračunato 144.000 kuna.

Zakon, naime, ne dopušta strankama i kandidatima donacije iz neimenovanih izvora, preko posrednika, ne dopušta da ih financiraju sindikati, poslodavci, vjerske zajednice, državna tijela, javna poduzeća, trgovačka društva i druge pravne osobe u kojima država ima udjele ili dionice i drugo.

Za 65.000 kuna izborni su sudionici sami utvrdili nedopuštenost te su takve donacije prijavili DIP-u i uplatili u državni proračun. Za preostalih 79.000 kuna to nije bio slučaj, a DIP je nadzorom utvrdio da se radilo o donacijama tvrtki u kojima država ima male, ali, pak, udjele ili dionice (od primjerice 0,02 posto u malološinjskoj Jadranki do 10, 9 posto u velikogoričkoj Gorici).

Povjerenstvo pritom ‘brani’ stranke, koalicije i kandidate i tumači kako bi oni kod provjere dopuštenosti donacije trebali koristiti javno dostupne registre koji nisu propisani zakonom, pa je teško saznati je li donacija dopuštena ili nije.

S obzirom da su ti isti izborni sudioni druge nedopuštene donacije uplatili u proračun, DIP zaključuje da im namjera nije bila izbjeći uplatu, nego se jednostavno radilo o “neznanju i neinformiranosti”.

Povjerenstvo stoga smatra da bi zakonom trebalo propisati način na koji izborni sudionici mogu provjeriti donacije, ali i da bi sami donatori trebali snositi odgovornost ako znaju da ‘ulaze’ na popis onih kojima nije dopušteno donirati.

Značajan napredak u odnosu na prethodne izbore

Uspoređujući financiranje prošlogodišnjih parlamentarnih izborima s izborima iz 2011., Povjerenstvo zaključuje kako je učinjen “značajan napredak”.

Na izborima 2015. svi su izborni sudionici otvorili poseban račun za financiranje kampanje, a njih samo 6,5 posto nije DIP-u dostavilo financijske izvještaje o financiranju kampanje, odnosno javno ih objavilo.

Prije četiri godine, svi sudionici nisu otvorili poseban račun, gotovo petina (18,7 posto) ih nije pravovremeno dostavila izvještaje o financiranju kampanje, a više od četvrtine (26,9 posto) nije te izvještaje javno objavilo.

Podaci su tim zanimljiviji ako se uzme u obzir da je na parlamentarnim izborima 2011. sudjelovalo 134 sudionika, gotovo dvostruko više nego 2015.

Financijskoj slici o prošlogodišnjim parlamentranim izborima treba dodati i podatak da je na njihovu provedbu potrošeno malo više od 122 milijuna kuna, gotovo isto kao i prije četiri godine. Glavnina, gotovo 70 milijuna kuna ‘otišla’ je na naknade za rad izbornih tijela – biračkih odbora, te općinskih, gradskih i izbornih povjerenstava dvanaest izbornih jednica.

Komentiraj

FOTO:HINA
PODIJELI
Djelatnost je Hine prikup­lja­nje i razaši­lja­nje što potpunijih či­njeničnih i objektivnih novinsko-agencijskih informacija o zbi­va­njima u Republici Hrvatskoj i svijetu za potrebe medija i drugih sudionika društvenoga, političkoga, kulturnog i gospodarskog života.