Bugarska, Srbija i Rumunjska kazale su u subotu da će zatvoriti svoje granice ako Njemačka ili neka druga zemlja učini isto kako bi zaustavila izbjeglice, te su upozorile da neće dopustiti da balkanska regija postane tampon zona.

Bugarski premijer Bojko Borisov najavio je odluku nakon sastanka sa svojim srbijanskim i rumunjskim kolegama u Sofiji, uoči nedjeljnog sastanka dijela čelnika EU-a u Bruxellesu.

“Naše tri zemlje su spremne, ako Njemačka i Austrija zatvore svoje granice, ne dopustiti da one postanu tampon zona. Bit ćemo spremni zatvoriti granice”, rekao je Borisov novinarima.

 

  • Predsjednik Europske komisije Jean-Claude Juncker sazvao je za nedjelju izvanredni sastanak europskih vođa iz Austrije, Bugarske, Hrvatske, Njemačke, Grčke, Mađarske, Rumunjske i Slovenije, te iz Makedonije i Srbije. Cilj mini-summita je dogovoriti “zajedničke operativne zaključke koji bi mogli biti odmah provedeni”.

 

Po nacrtu dokumenta koji je u subotu objavio njemački FAZ, europske zemlje trebale bi se dogovoriti da prestanu prebacivati migrante kod svojih susjeda bez prethodnih konzultacija, a to je jedan u nizu od 16 prijedloga o kojima će se u nedjelju razgovarati.

Hrvatski premijer Zoran Milanović u subotu je neozbiljnim i potpuno nerealnim nazvao nacrt dokumenta  rekavši da u nedjelju u Bruxellesu neće preuzimati nikakve obveze za Hrvatsku.

Milanović je novinarima potvrdio kako je vidio nacrt dokumenta, po kojemu države na ‘balkanskoj ruti’ više ne bi smjele bez dogovora sa susjedima dopremati izbjeglice i migrante na susjedne granice, no uvjeren je da se takav dokument neće prihvatiti, a od EU očekuje da problem riješi tamo gdje je i nastao, na granici između Turske i Grčke.

U Berkasovu na ulazak u Hrvatsku oko podneva čekalo oko 2000 ljudi

Na srbijansko-hrvatskoj granici u Berkasovu na ulazak u Hrvatsku u subotu oko podneva čekalo je oko 2000 izbjeglica i migranata, koji se autobusima do toga srbijanskog pograničnog mjesta dovoze iz Preševa na srbijansko-makedonskoj granici, ali i taksi vozilima kojih semože vidjeti na cesti Šid-Berkasovo.

Prema podacima volontera koji pomažu brojnim izbjeglicama dijeleći ih hranu, pokrivače i higijesnke potrepštine, samo tijekom noći kod Berkasova je pristiglo oko 4000 izbjeglica, od kojih je većina i prešla u Hrvatsku kod Bapske.

Prevoditeljica za arapski jezik iz humanitarne udruge “Liječnici bez granica” Ana Pavlović navodi kako su zadnjih dana njačešće liječničke intervencije vezane uz pothlađenost te već uobičajene probleme s premorenošću i iscrpljenosti te žuljevima na nogama od dugog pješačenja u neodgovarajućoj i već prekomjerno istrošenoj obući.

  • Nakon što je u petak postignut dogovor ministara unutarnjih poslova Hrvatske i Srbije Ranka Ostojića i Nebojše Stefanovića o većem angažmanu srbijanske policije na Berkasovu, koji se u proteklom razdoblju svodio na puko promatranje navale izbjeglica na hrvatsku granicu, MUP je izvjestio kako je u subotu započela realizacija toga dogovora.

Iako autobusi s izbjeglicama i migrantima neprestano dolaze, srbijanski policijski službenici nalaze se na teritoriju Berkasova i kontrolirano propuštaju migrante u Hrvatske. U Bapskoj ih dočekuju hrvatski policajci te se organizirano prevoze u privremeni prihvatni centar u Opatovcu, gdje se evidentiraju te dalje autobusima ili vlakom prevoze prema slovenskoj granici, navodi MUP.

Srbijanski mediji također potvrđuju veći angažman srbijanske policije kod Berkasova. Navode kako je iza posljednjeg šatora do same granice postavljen policijski punkt kroz koji se izbjeglice i migranti propuštaju prema Hrvatskoj.

U Hrvatsku je u subotu od ponoći do 9 sati ušao 3351 migrant, a od početka ulaska migrantskoga vala u Hrvatsku 16. rujna, ušlo je ukupno 234.708 migranata, izvijestilo je Ministarstvo unutarnjih poslova RH.

Komentiraj

FOTO:HINA/ Damir SENČAR
PODIJELI
Djelatnost je Hine prikup­lja­nje i razaši­lja­nje što potpunijih či­njeničnih i objektivnih novinsko-agencijskih informacija o zbi­va­njima u Republici Hrvatskoj i svijetu za potrebe medija i drugih sudionika društvenoga, političkoga, kulturnog i gospodarskog života.