Muzej Apoksiomena u palači Kvarner u Malom Lošinju bit će otvoren 30. travnja i Apoksiomen će se tako “vratiti kući”, najavljeno je u petak na konferenciji za novinare u Muzeju Mimari na kojoj su završetak toga opsežnoga projekta pozdravili i dvojica ministara – kulture Zlatko Hasanbegović i turizma Anton Kliman te gradonačelnik Malog Lošinja Gari Capelli.

Antički brončani kip Apoksiomena visok 192 centimetra i težak 300 kilograma – jedina pronađena velika bronca na istočnoj obali Jadrana time će se smjestiti u svome domu – rekonstruiranoj palači Kvarner u čiju je prenamjenu u muzej za, kako je rečeno “samo jedan, ali izuzetan izložak”, utrošeno 25 milijuna kuna što su u jednakom iznosu od po 12,5 milijuna kuna financirali Ministarstvo kulture i grad Mali Lošinj.

Palača Kvarner kuća je u nizu koja oblikuje lošinjsku Rivu i gradsko pročelje, a tijekom povijesti doživjela je niz prenamjena i rekonstrukcija. Njezina prenamjena u Muzej Apoksiomena počela je 2012. godine po arhitektonskome konceptu i projektu Saše Randića i Idisa Turata koji su 2009. sa svojim suradničkim timom pobijedili na natječaju.

Hasanbegovićeva molba – Kopiju Apoksiomena voljeli bismo imati u Ministarstvu kulture

 Ministra kulture Zlatka Hasanbegovića raduje što će Apoksiomen zaokružiti svoj put i stići kući gdje mu je i mjesto, ali bi ga, rekao je, radovalo kada bi se njegova kopija ‘našla’ u Ministarstvu kulture, a na ministrovu molbu pozitivno je reagirao gradonačelnik Capellli.

Po riječima ministra Hasanbegovića, projekt Apoksiomena potvrda je kvalitete naših kulturnih ustanova, posebice Hrvatskog restauratorskog zavoda i njegova tima svjetski kvalitetnih stručnjaka koji su uspjeli privesti kraju taj projekt. Za Hasanbegovića, to je primjer dobre kulturne politike i revitalizacije kulturnih središta izvan Zagreba, te odličan primjer strateške kulturne suradnje između države i jedinica područne samouprave na kojemu trebaju učiti i ostali hrvatski krajevi.

Ministar Kliman – Veliki je to događaj za turizam

Ministar turizma Anton Kliman posvjedočio je kako je riječ o veliku događaju za turizam, jer je to pravi destinacijski proizvod te dobar primjer rada u turizmu kada se, dodao je, “turizam ne dešava nego njime upravljamo”. Uz čestitke gradonačelniku i svim turističkim djelatnicima u Malom Lošinju, Kliman je istaknuo kako je to i snažan zamah za daljnji razvoj turizma u Malom Lošinju. Smatra da je to i dobar putokaz svima da se bogato kulturno blago kojega, rekao je, u Hrvatskoj ima na pretek, dobro upotrijebi za razvoj turizma. Dodao je kako je “sreća da Mali Lošinj ima takvu gradsku upravu i tako dobar potencijal u turizmu za razvoj”. Ohrabrio je sve koji imaju slične potencijale da slijede primjer Malog Lošinja.

Na pitanje novinara je li zadovoljan proračunskim novcem koji je namijenjen Ministarstvu turizma, Kliman je rekao kako i oni trebaju “dijeliti sudbinu hrvatskoga proračuna” te da se 30 milijuna proračunskih kuna manje odnosi samo na Hrvatsku turističku zajednicu (HTZ). Ministar je uvjeren kako će HTZ biti dobro organiziran tako da se taj manjak neće osjetiti jer, ocijenio je “transfer proračunskoga novca HTZ-u nije ključan za rad”.

Povijest Apoksiomena – ukratko

Prepostavlja se da je antički kip Apoksiomena ‘završio’ u moru početkom 1. stoljeća zbog jaka nevremena i opasnosti od prevrtanja broda ili kao žrtva bogovima za siguran nastavak putovanja kroz Osorski kanal.  Nakon što ga je 1996. kod otočića Vele Orjule 1996. pronašao i fotografirao belgijski turist Rene Wouters, nalaz je dvije godine kasnije prijavljen hrvatskome Ministarstvu kulture.

Stručnjaci Ministarstva kulture i Arheološkoga muzeja u Zadru – 14 ronilaca specijalne policije izronili su kip 27. travnja 1999. , a u akciji istraživanja lokaliteta i vađenja kipa sudjelovali su znanstvenici iz pet zemalja. Zbog početnih pokazatelja da se radi o remek-djelu antičke skulpture projekt dobio i međunarodnu dimenziju te su se u njega, uz hrvatske stručnjake uključivali i kolege iz Belgije, Velike Britanije, Italije, Austrije, Njemačke i SAD-a.

Budući da je desalinizacija bila preduvjet za restauratorske radove, Apoksiomen se u bazenu sa slatkom vodom odsoljavao do listopada 2000., kada su počeli konzervatorsko-restauratorski radovi koji su se izvodili u Hrvatskom restauratorskom zavodu u Zagrebu pod vodstvom restauratora Giuliana Tordija, a u suradnji s Antoniom Šerbetićem, voditeljem radionice za metal Hrvatskog restauratorskog zavoda.

Nakon restauracije Apoksiomen je bio privremeno smješten u Arheološkom muzeju u Zagrebu, a kako je podsjetio gradonačelnik Capelli, bio je izlagan je i u galeriji Sainsbury Britanskog Muzeja u Londonu na izložbi “Definicija ljepote: tijelo u starogrčkoj umjetnosti”, u muzeju Paul Getty u Los Angelesu, te u Louvreu u Parizu u sklopu Festivala Hrvatske u Francuskoj.

Od osam dosad poznatih varijacija prototipa Apoksiomena, od kojih je najpoznatiji brončani kip iz Kunsthistorisches Museuma u Beču, otkriven 1896. u Efezu, lošinjski je kip najcjelovitiji i najbolje sačuvan, a njegov autor je nepoznat.

Komentiraj


FOTO:HINA/Tomislav Pavlek
PODIJELI
Djelatnost je Hine prikup­lja­nje i razaši­lja­nje što potpunijih či­njeničnih i objektivnih novinsko-agencijskih informacija o zbi­va­njima u Republici Hrvatskoj i svijetu za potrebe medija i drugih sudionika društvenoga, političkoga, kulturnog i gospodarskog života.