Ministarstvo unutarnjih poslova neutemeljenima je ocijenilo tvrdnje nevladinih udruga Are You Syrious, Centra za mirovne studije i No Name Kitchen o “nezakonitim postupcima, sporadičnom nasilju hrvatske policije prema izbjeglicama” i “uskraćivanju pristupa međunarodnoj zaštiti” i ističe da hrvatska policija provodi zaštitu državne granice, ujedno i vanjske granice Europske unije  primjenjujući nacionalne i europske propise.

Hrvatska se zalaže za zakonite, održive i kontrolirane migracije, što je u najboljem interesu i sigurnosti hrvatskih građana, kao i sadašnjih i budućih tražitelja međunarodne zaštite, poručuje MUP. Ističe i da migrantima u Hrvatskoj jest omogućen pristup sustavu međunarodne zaštite i da se u 2017. njihov broj, u odnosu na prethodne četiri godine, učetverostručio, “odnosno da je riječ o najvećem broju u povijesti Republike Hrvatske.”

MUP se očitovao o tvrdnjama nevladinih udruga, koje su u izvještaju o izbjeglicama, predstavljenom danas na konferenciji za novinare u Zagrebu, navele da je Hrvatska nastavila praksu protjerivanja i nezakonitih postupaka prema izbjeglicama i pozvale MUP da odmah povuku zapovijedi koje generiraju nezakonito ponašanje policije.

“Dosljednom provedbom članka 13. stavka 2. Zakonika o schengenskim granicama, hrvatska policija sprječava i odvraća migrante od nezakonitog ulaska u Republiku Hrvatsku, koristeći pritom sve raspoložive ljudske i tehničke resurse, istovremeno uvažavajući ljudska prava migranata,” stoji u očitovanju.

Policijske postaje na granici nadležne su za provođenje postupka prema migrantima, a njihova mjesna nadležnost nije propisana Zakonom o strancima, nego jasno proizlazi iz Zakona o općem upravnom postupku iz 2011. godine (članak 16. stavak 3.), o čemu govori uputa Ravnateljstva policije od 15.2.2017. “Nakon utvrđivanja okolnosti nezakonitog ulaska, migrantima se izdaje rješenje o dragovoljnom povratku i oni su obvezni samostalno napustiti europski gospodarski prostor,” navodi MUP.

“Hrvatska policija prema nezakonitim migrantima postupa, kontinuirano, sukladno Zakonu o strancima te odgovarajućim podzakonskim propisima. U odnosu na to 15. veljače 2017. izdan je dopis Ravnateljstva policije policijskim upravama kojim se ne utvrđuju nikakva nova pravila postupanja, nego samo daju pojašnjenja u vezi tumačenja važećih propisa o mjesnoj nadležnosti za provedbu upravnih postupaka, kako bi se ujednačila postupanja policijskih uprava te kako bi se policijskim službenicima olakšalo postupanje u praksi. Usmena uputa od 25. studenog 2016. godine ne postoji u pisanom obliku. Navedeni dopis Ravnateljstva policije od 15. veljače 2017. kao i preostale informacije dostupne su Pučkoj pravobraniteljici,” navodi Ministarstvo.

Ističe da policijski službenici poštuju dostojanstvo, ugled i čast svake osobe kao i druga temeljna prava i slobode čovjeka, ali da obaveza upoznavanja migranata s mogućnošću traženja međunarodne zaštite nije propisana ni nacionalnim niti međunarodnim pravom.

“Policijski službenici su dužni migrantima omogućiti izjašnjavanje u postupku i među njima prepoznati one kojima je potrebna međunarodna zaštita u Republici Hrvatskoj te službeno zaprimiti namjeru od onih koji žele podnijeti zahtjev za međunarodnu zaštitu,” objavšnjava MUP.

Ističe kako je “drugi, ali ne i manje važan aspekt politike MUP-a prema migracijskim kretanjima održivost u pogledu integracije, društvene prilagodbe i doprinosa tražitelja međunarodne zaštite te sigurnosti građana Republike Hrvatske”.

MUP iznosi podatak da je od početka 2016. do 12. veljače 2018. u Republici Hrvatskoj registrirano 4253 tražitelja međunarodne zaštite i da je to znatno povećanje u odnosu na prijašnje godine. U 2017. godini odobrena je međunarodna zaštita za 213 osoba, što je nešto više od prosječnog postotka odobrenih međunarodnih zaštita u Europskoj uniji, a najviše odobrenih međunarodnih zaštita do sada u Republici Hrvatskoj, navodi.

Pritom naglašava da je Hrvatska za nezakonite migrante uglavnom tranzitna zemlja i da većina njih ne želi izraziti namjeru za međunarodnu zaštitu dok ne stigne u zemlju krajnjeg odredišta. “Najviše migranata odustane od izražavanja namjere za međunarodnom zaštitom kada otisci prstiju trebaju biti uneseni u EURODAC, jer im je poznato da je u tom slučaju Republika Hrvatska odgovorna za razmatranje zahtjeva. Traženjem međunarodne zaštite u Republici Hrvatskoj ona za migrante postaje zemlja odredišta što znači da će svaki tražitelj odmah iz druge države članice EU po skraćenom postupku biti vraćen u Republiku Hrvatsku dok Republika Hrvatska ne završi postupak ili dok ga ne vrati u zemlju podrijetla,” navodi MUP.

Ističe da je od ukupnog broja tražitelja međunarodne zaštite tijekom 2017. godine, 77 posto postupaka obustavljeno jer su tražitelji napustili Hrvatsku prije okončanja postupka. To, ocjenjuje MUP, potvrđuje činjenicu da se radi o ekonomskim migrantima i zlouporabi instituta azila u Republici Hrvatskoj.

U okviru sustava premještanja i preseljenja migranata radi ostvarivanja međunarodne zaštite Hrvatska se 2015. godine obvezala prihvatiti 1583 migranata, 1433 koje treba premjestiti iz Italije i Grčke, te 150 koje treba preseliti iz Turske. Odlukom Vlade od 5. listopada 2017. godine Hrvatska se obvezala u 2018. godini preseliti dodatnih 100 sirijskih izbjeglica iz Turske, navodi MUP.