Ministar rada i mirovinskog sustava Mirando Mrsić izjavio je u utorak kako je jedina šansa za hrvatski mirovinski sustav, u kojem trenutno na jednog umirovljenka dolazi 1,2 zaposlenika, povećanje broja zaposlenih te naglasio kako je Hrvatska ove godine po prvi puta imala 13.500 zaposlenih više u odnosu na 2014.

Cilj je da do 2020. povećamo broj zaposlenih sa sadašnjih 59,2 na 66,2 posto, čime bi se poboljšao odnos između zaposlenika i umirovljenika na 1:1,4, a očekujemo da će taj omjer 2030. biti 1:1,5, kazao je Mrsić na konferenciji “Ja umirovljenik 2030. – kako osigurati stabilnu financijsku starost”.

Uz daljnje povećanje broja zaposlenih te početak isplata mirovina iz drugog i trećeg mirovinskog stupa, smanjit će se pritisak na prvi mirovinski stup, pa je cilj postići da 2030. godine prosječna mirovina iznosi 60 posto prosječne plaće, dodao je Mrsić.

Za to je, smatra, potrebno povećati izdvajanja za drugi mirovinski stup na 7 do 9 posto, te poraditi na razvoju trećeg mirovionskog stupa, odnosno dobrovoljne mirovinske štednje građana.

Prosječna mirovina trenutno, zbog velikog broja mlađih umirovljenika, iznosi 40 posto prosječne plaće, no taj udio je značajno veći i kreće se oko 70 posto kod onih sa punim stažem, no takvih je danas u mirovinskom sustavu svega 12 posto.

Mrsić se založio i za to da prvi mirovinski stup ostane socijalan i da ga se ne vezuje isključivo uz uplaćene doprinose, kako bi se dostojna mirovina omogućila i onima koji je tijekom radnog vijeka iz raznih razloga ne uspiju ostvariti.

Demograf s Ekonomskog fakulteta Ivan Čipić istaknuo je kako je Hrvatska među deset najstarijih zemalja svijeta (uz Njemačku i Japan), no starenje stanovništa neće biti moguće zaustaviti samo pronatalitetnom politikom već će biti nužno pomlađivanje stanovništva imigrantima.

Prema njegovim procjenama, 2030. godine prosječna starost hrvatskog stanovništva iznosit će 46,5 godina, a broj starijih od 65 godina porast će sa 700.000 na milijun.

Istodobno će fertilitet ostati isti ili se neznatno povećati (1,4 – 1,6), ali neće prelaziti 1,9 rođenih (po ženi).

Ekonomski analitičar Velimir Šonje vidi pet mogućih rješenja kojima je moguće nadoknaditi 5-postotni pad stanovništva do 2030. godine.

To su povećanje zaposlenosti i tehnološke promjene koje će u takvim uvjetima dovesti do rasta produktivnosti, pronatalitetna politika, odgovorna fiskalna politika kojoj je cilj povećanje potrošnje umirovljeničke populacije te otvaranje države prema imigrantima.

S obzirom na aktualna događanja i izbjegličku krizu u Europi, Šonje smatra kako je dobar trenutak da se o tom pitanju počne razgovarati i u Hrvatskoj.

Zamjenik glavnog urednika Jutarnjeg lista, organizatora konferencije, Gojko Drljača naveo je kako se očekuje da će 2050. godine troškovi mirovinskih sustava u svijetu dosegnuti 50 posto BDP-a pa “svijet starenja” onima koji ga prepoznaju može donijeti i nove poslove i nove ekonomske šanse.

Komentiraj

FOTO:Sanjin Strukic/PIXSELL
PODIJELI
Djelatnost je Hine prikup­lja­nje i razaši­lja­nje što potpunijih či­njeničnih i objektivnih novinsko-agencijskih informacija o zbi­va­njima u Republici Hrvatskoj i svijetu za potrebe medija i drugih sudionika društvenoga, političkoga, kulturnog i gospodarskog života.