“Napredak žena, napredak ekonomije – ostvari potencijal” naziv je i poruka s međunarodne konferencije kojom je Mreža hrvatskih žena sa sjedištem u Torontu obilježila u utorak Međunarodni dan žena i tim povodom objavila imena 20 dobitnica nagrade “Utjecajne hrvatske žene”, među kojima je i hrvatska predsjednica Kolinda Grabar Kitarović.

Najbolje među nominiranima su žene iz Hrvatske i one hrvatskog podrijetla iz Australije, Kanade, Sjedinjenih Američkih Država, Ujedinjenih Arapskih Emirata i Ujedinjenog Kraljevstva, istaknula je osnivačica Mreže hrvatskih žena i predstavnica Kanade Caroline Spivak.

Okupiti uspješne žene iz Hrvatske i svijeta

Mreža hrvatskih žena je platforma koja pomaže napredovanju i osnaživanju žena, a ideja za osnivanje došla je iz potrebe da okupimo žene u Hrvatskoj i one koje žive u svijetu, navela je Spivak poručivši da su one svojim poslovnim angažmanom i uspjesima veliki potencijal državama u kojima žive, a time i Hrvatskoj.

O ulozi žena u napretku ekonomije na konferenciji je govorila veleposlanica Australije u Hrvatskoj Susan Cox ističući da su danas žene u australskom biznisu zastupljene 34 posto. No, ne tako davno, 80-ih godina žene nisu same mogle podizati zajam u banci, navela je dodajući da se stanje svakodnevno mijenja u korist žena, što pokazuje i podatak da danas u australskoj diplomaciji ima 40 posto žena.

Vesele me događanja koja promiču ulogu žena, rekao je ravnatelj dužebrižništva za Hrvate u inozemstvu Tomislav Markić, kao izaslanik kardinala Josipa Bozanića. Crkva cijeni ulogu žena u mnogostrukom smislu, rekao je Markić i citirao papu Franju koji je za prošlogodišnji Međunarodni dan žena poručio – svijet u kojem su žene marginalizirane, sterilan je svijet.

Hrvatska je patrijahalno društvo, a na djelu je regresija, što se očituje i kroz smanjeni broj zastupnica u Hrvatskom saboru unatoč zakonskoj obvezi, ocijenila je bivša čelnica ORaH-a, a sada predavačica na veleučilištu VERN Mirela Holy. Poručila je kako je iritiraju poruke uz Međunarodni dan žena, ruže i tapšanje po ramenima, jer, kako je rekla, htjela bi da žene za sebe imaju sve, a ne samo jedan dan u godini.

Iz perspektive spisateljice i poslovne žene u izdavaštvu, Milana Vuković Runjić ispričala je kako je odrastajući uz oca, koji ju je pomalo odgajao kao sina, u svojim zrelim godinama shvatila da svaka žena ima i mušku dušu, a svaki muškarac dio ženske duše.

No, odrastajući u takvom naopakom poimanju spolova ipak mi moj ženski spol nikada nije predstavljao problem za osvarivanje cilja. Tu žensku, nježniju stranu znala sam i znam još uvijek koristiti, kazala je Vuković Runjić.

“Proklete” hrvatske heroine

Govorila je o svojoj knjizi “Proklete Hrvatice” u kojoj je kroz dvadeset eseja donijela priču o hrvatskim heroinama, glumicama, spisateljicama, slikaricama, kompozitoricama, od Cvijete Zuzorić do Ene Begović.

U knjizi je i priča o Jeleni Zrinskoj, velikoj ženi, ratnici i političarki, kćeri bana Petra Zrinskog i banice Katarine Zrinski rođ. Frankopan, koja trudna i s dvoje male djece brani svoj grad od Turaka, piše europskim vladarima i traži pomoć, a francuski kralj Luj XIV.  joj šalje svoj portret.

Pisala sam o tim ženama jer mislim da ih se ne smije prepustiti zaboravu, rekla je Vuković Runjić dodavši da u Hrvatskoj zastupljenost žena na pozicijama i nije tako loša. Imamo predsjednicu države, imali smo premijerku, žene se bave politikom, no potrebno nam je da se se svi skupa izmirimo i ne budemo ispolitizirani i u konfliktu, kao što je to bio moj omiljeni i veliki pisac Antun Gustav Matoš.

Matoš je polemizirao o veoma različitim temama, književnosti, politici, novinarstvu, religiji, moralu, odnosu spolova, glazbi, likovnosti, pa se tako namjerio i na Zofku Kveder, spisateljicu i osnivačicu lista “Hrvatski svijet”, za koju je znao reći “ona muškarača koja nosi hlače”, ispričala je Vuković Runjić.

Komentiraj

FOTO:FaH
PODIJELI
Djelatnost je Hine prikup­lja­nje i razaši­lja­nje što potpunijih či­njeničnih i objektivnih novinsko-agencijskih informacija o zbi­va­njima u Republici Hrvatskoj i svijetu za potrebe medija i drugih sudionika društvenoga, političkoga, kulturnog i gospodarskog života.