HNS-ova saborska zastupnica Anka Mrak Taritaš upozorila je u srijedu u Saboru da dva nova propisa koja su u javnoj raspravi, Zakon o komunalnom gospodarstvu i Uredba o komunalnom otpadu, nisu provedivi te izazivaju podsmjeh građana, pozivajući parlament da ih ne donosi.

Mrak Taritaš je, nakon stanke koju je po toj temi zatražila u Saboru, za predloženi Zakon o komunalnom gospodarstvu rekla kako umjesto komunalnog doprinosa, koji se do sada plaćao u trenutku kada netko kreće graditi svoju nekretninu, za građane uvode dva nameta.

“Jedno je građevinska renta za koju nije do kraja jasno da ju plaća netko tko gradi, tamo gdje je komunalna infrastruktura napravljena za novo korištenje te komunalne infrastrukture, kao povrat jedinicama lokalne samouprave koje su nešto uložile. Međutim, odredba je napisana na način da nije posve jasno kako možda to neće plaćati i izgrađene, pa će onda imati dva nameta – jedno je porez na nekretnine, a drugo građevinska renta”, poručila je.

Kad je riječ o doprinosu za izgradnju komunalne infrastrukture, dodala je, u zakonu je dosad bilo definirano da investitor može sklopiti ugovor s jedinicama lokalne samouprave, izgraditi dio komunalne infrastrukture. No, tvrdi, po predloženim propisima to više ne bi bilo tako, jer bi se uplaćivalo jedinicama lokalne samouprave koje će graditi komunalnu infrastrukturu.

HNS-ova zastupnica pozvala je zastupnike da ne dopuste da takav prijedlog zakona prođe, upozoravajući da komunalna infrastruktura neće biti napravljena i neće se moći dobiti uporabne dozvole. “Moramo znati da od 556 općina i gradova nemaju svi iste kapacitete u smislu izgradnje i nemojmo opterećivati općine i gradove s nečim što oni ne mogu raditi”, naglasila je Mrak Taritaš.

Osvrnula se i na novinu definiranu u Uredbi o komunalnom otpadu. “Uredba kaže da se i za kućne ljubimce njihov otpad treba uključiti u komunalni otpad, te se prebacuje općinama i gradovima da kroz svoje odluke o komunalnom redu, odnosno o zbrinjavanju komunalnog otpada trebaju definirati što i kako. Ja ne bih imala ništa protiv da mi, recimo, znamo koliko godišnje otpada proizvodi jedan hrčak, jedna zlatna ribica, jedan pas, pa onda ovisno o veličini psa, pretpostavljam da se i definira količina otpada, pa bi to isto definirali i naplaćivali”, pojasnila je.