HNS-ova saborska zastupnica Anka Mrak Taritaš apelirala je u utorak kod zastupnika na ‘glas razuma’, pozivajući ih da daju priliku započetoj reformi u obrazovnom sustavu kojoj je cilj, istaknula je, djeci omogućiti smislenije i korisnije obrazovanje.

“Cilj ove reforme je da naša djeca koja se obrazuju imaju korisnije i smislenije obrazovanje, usklađeno njihovoj razvojnoj dobi i interesima, svakodnevnom životu i da ih osposobimo za suvremeni život, svijet rada i nastavak obrazovanja”, rekla je Mrak Taritaš nakon stanke koju je u ime Kluba HNS-a zatražila u Hrvatskom saboru.

Bez obzira sjedi li netko u sabornici s desna, lijeva ili centra, naglasila je, nema nikoga tko ne želi bolju budućnost Hrvatskoj.

Mrak Taritaš: Dopustimo reformi da krene u stvarni život

“Stoga mislim da se u odnosu na ovu reformu da prilika da ide dalje, da ide u javnu raspravu, da se dobro izanalizira. Kad nešto činite imate dvije metodologije. Jedna metodologija da nešto radite i težite savršenstvu, druga metodologija je da u jednom času kažete ‘stajemo’, idemo u stvarni život i rezultati stvarnih života će biti poboljšanje svega toga. Stoga molim za glas razuma sve nas i dopustimo ovoj reformi da krene u stvarni život, a onda ćemo je po putu dorađivati na način na koji će trebati”, poručila je Mrak Taritaš.

Iznijela je primjer sustava koji je vrednovao obrazovanje djece s 15 godina, koji je funkcionirao u 65 zemalja, a rezultat je bio da je po matematičkoj pismenosti djece s 15 godina Hrvatska na 40. mjestu. Prirodoslovna pismenost je na 34. mjestu, čitalačka na 35., a financijska pismenost od 18 ocjenjivanih zemalja na 14. “I to vam znači da vam je alarm prešao već iz onog svjetlocrvenog u crveno. To znači da nešto treba učiniti”, istaknula je.

Laburist Pecnik: Svi smo za reformu, ali mnogi čine sve da do nje ne dođe

S njom se složio i laburist Jaroslav Pecnik. “Svi smo za reformu, ali mnogi čine sve da do te reforme ne dođe, znači da se do cilja ne dođe”, poručio je.

“Opstrukcija je na djelu i ona je vidljiva iz svakoga poteza i ministarstva i vladajućih političkih elita. Mislim da smo došli u jednu situaciju koju je Kafka najbolje opisao kad je rekao ‘Cilj našeg puta je da dođemo do ostvarenja onoga što pod tim putem mislimo’. A pod tim putem mislimo zapravo stvoriti jedan cilj gdje ništa nije jasno, gdje zapravo razblažimo cijelu tu ideju i u toj kafkijanskoj atmosferi gospodin Jokić ne želi sudjelovati i ja ga potpuno razumijem. Dijalog da, ali pritisci ne”, rekao je Pecnik.

Stoga, dodao je, politika treba podržati reformu, ali na ozbiljan način, onako kako je to zamislio voditelj ekspertnog tima za provedbu reforme Boris Jokić, a onda kroz javnu raspravu uvažiti sve prigovore, “jer je to doista od interesa za našu djecu i za našu budućnost”.

Sladoljev (Most): Kurikularna reforma ne smije biti političko pitanje

Mostovac Marko Sladoljev ističe kako kurikularna reforma ne smije biti političko pitanje, u što se ona upravo pretvorila.

“Stav Mosta je također da se ona treba nastaviti i da se trebaju uvažiti sve stručne primjedbe. Ono što se dogodilo s ovom reformom je da su u medijima ideološke rasprave zagušile stručnu raspravu. Dakle, ideološke rasprave su napadale reformu da je antihrvatska. Svakom je jasno u hrvatskom društvu da se primjerice Domovinski rat treba zvati Domovinski rat, a ne postjugoslavenski rat i to se naravno treba promijeniti”, rekao je Sladoljev.

Ne smije, kaže, reforma biti predmet politikantstva. “Ona mora biti konsenzus svih političkih stranaka, što se trenutno ne događa. Ova reforma mora se provesti do kraja, ona je postupna i trebat će deset godina”, kazao je.

Pozvao je Borisa Jokića, ali i resornog ministra Predraga Šustara da, ako im je reforma zaista važna, uspostave dijalog.

Komentiraj

FOTO:Patrik Macek/PIXSELL
PODIJELI
Djelatnost je Hine prikup­lja­nje i razaši­lja­nje što potpunijih či­njeničnih i objektivnih novinsko-agencijskih informacija o zbi­va­njima u Republici Hrvatskoj i svijetu za potrebe medija i drugih sudionika društvenoga, političkoga, kulturnog i gospodarskog života.